Sinoć je u Galeriji Era u Novalji otvorena druga likovna izložba ove sezone. Publici se s dvadesetak radova u ulju na platnu predstavio dr. Michael Hermann Schmiz.
Dr. Schmiz je Nijemac, rođen 1962. godine u Neuburgu na Dunavu u Bavarskoj. Po struci je liječnik stomatolog, specijalist za stomatološku implantologiju i estetsku stomatologiju.
Dr. Michael Hermann Schmiz sa suprugom Margit i kućnim ljubimcem.
Studirao je na sveučilištu Fridrich-Alexander Erlangen – Nürnberg, jednome od najboljih sveučilišta u Njemačkoj. Sveučilišni je profesor koji kao gost predaje i izvan svoje domovine. Gostovao je i na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Zahvaljujući tome, kao i suradnji s Hrvatskom stomatološkom komorom, a posebno s kolegom po struci dr. Željkom Zubovićem, razvio je čvrste prijateljske veze i duboku povezanost s Hrvatskom, Slovenijom i sjevernom Italijom. Dr. Zubović je u svemu tome bio i glavna poveznica dr. Schmiza s Novaljom i vlasnikom Galerije Dominikom Kunkerom.
Dominik Kunkera i Michael Schmiz.
Osim po pitanjima struke, dr. Schmiz je svoje veze s Hrvatskom osnažio i kao višegodišnji gost-turist, mahom krstareći brodom našim morem, dotičući otoke i obalu.
Sklonost slikarstvu u njemu je zaiskrila još u sasvim ranoj, dječačkoj dobi. Prva propitivanja osobnog slikarskog umijeća realizirao je u crtežima s ugljenom, a onda, postupno, i u drugim tehnikama da bi vrhunac dosegao u akvarelu, pastelu i slikama s uljem.
Autora je publici predstavio vlasnik Galerije Dominik Kunkera.
Otvorenje izložbe proteklo je u vedrom, ugodnom ozračju. Dr. Schmiz je izrazio veliko zadovoljstvo što ga u Hrvatskoj, pa i u Novalji, tako lijepo primaju istakavši pri tom značaj jačanja unutar europskih veza na različite načine pa i ovakvim susretima i manifestacijama.
Autora je pozdravio i gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo. Zahvalio mu se na njegovoj predanosti jačanju njemačko-hrvatskih veza, naklonosti Novalji, a nagovijestio je i tješnje povezivanje Grada Novalje s jednim od gradova u Bavarskoj, pri čemu u realizaciji tog nauma očekuje i pomoć dr. Schmiza. Gradonačelnik Dabo je izložbu proglasio otvorenom.
Posjetiteljima je dr. Schmiz sam objašnjavao detalje i poruke pojedinih izložaka.
Izloženi radovi u Eri predstavljaju ga kao osebujnog likovnog umjetnika čiji se rukopis ogleda u tematski i likovno različitim ostvarenjima, nerijetko izrazitim kolorizmom, a ponekad reduciranim samo na crno bijelu varijantu. Na pojedinim se slikama uočava autorov senzibilitet prema aktualnim ljudskim i civilizacijskim tragedijama, poput one što je proživljava Ukrajina i ukrajinski narod.
Izložba u Eri nema posebnog naziva poput mnogih koje smo imali prilike tijekom mnogih minulih godina gledati na tom mjestu. I katalog izložbe sveden je na najosnovnije informacije o autoru, bez popratnog teksta kakvog potkovanog poznavatelja likovne umjetnosti. Možda je to dodatni znak da je riječ o autoru koji slikarsku kičicu rabi tek usput i koji je izvan uobičajenih likovnih i likovnjačkih obrazaca i pretinaca. Posjetitelju izložbe ostaje je da sâm, ovisno o vlastitoj optici, otkriva i pronalazi autorove motive, njegove unutarnje pejsaže, ritmove, inspirativno izvorište, polazne premise, stilske amplitude i, u konačnici, uvjerljivost njegova autorskog rukopisa.
U subotu, 16. 07. 2022., u Galeriji Era u Novalji otvara se druga ovogodišnja izložba.
Postavljanje nove izložbe u Galeriji Era.
Svoje radove izložit će g. dr. Michael Hermann Schmiz iz Njemačke. Autor je stomatolog, specjalist za stomatološku implantologiju i estetsku stomatologiju, a slikanjem se bavi usput, još od djetinjstva.
Izložba će se otvoriti u 20,30 sati.
Galerija Era u centru Novalje.
Ovu najavu shvatite i kao poziv na otvorenje izložbe.
Prenosim najavu ove manifestacije s mrežne stranice Grada Paga.
Nakon dvije godine pauze zbog korone, od 23. do 26. lipnja 2022. godine u gradu Pagu održat će se 11. Međunarodni festival čipke u organizaciji Turističke zajednice Grada Paga, Grada Paga i Društva paških čipkarica ‘Frane Budak’. Ovogodišnji festival održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH i Ministarstva turizma i sporta RH.
Razne čipke europskih čipkarica.
Skulptura paške čipkarice postavljena pred Gradskom knjižnicom. Autor Tomislav Kršnjavi.
Festival započinje u četvrtak, 23. lipnja u večernjim satima kada će se na Trgu Petra Krešimira IV u Pagu s početkom u 19.30 sati održati svečano otvorenje Festivala uz nastup Gradske glazbe Pag, razgled svih postavljenih izložbi i koncert grupe Infishando.
U petak, 24. lipnja na rasporedu su radionice lepoglavske i paške čipke koje će se održati u Kneževom dvoru s početkom u 10 i 18 sati dok će u večernjem dijelu programa nastupiti klapa Kaše iz Dubrovnika. Zatvaranje festivala je u subotu, 25. lipnja u 20 sati koji će završiti podjelom zahvalnica sudionicima na glavnom gradskom trgu u Pagu te nastupom KUD-a Hrvatska čitaonica Selci Đakovački i nastupom mlađe grupe KUD-a Družina s početkom u 21 sat.
Na ovogodišnjem 11. Međunarodnom festivalu sudjeluju čipkarice iz šest zemalja; Bugarske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske čiji će se izložbeni eksponati moći pogledati u prizemlju Kneževog dvora za vrijeme trajanja festivala, u jutarnjim satima od 9.30 do 13.00 i večernjim satima 17.00 do 22:00 sata. Svi posjetitelji u istom vremenu moći će u gradu Pagu razgledati i Izložbu Paške čipke Društva paških čipkarica ‘Frane Budak’ u Galeriji paške čipke na Trgu Petra Krešimira IV, Izložbu Paške čipke u Benediktinskom samostanu, Izložbu crkvenog ruha u Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja, Izložbu fotografija Radivoja Pastorčića u Crkvi sv. Jurja i stalni postav Etno kuće KUD-a Družina u ulici sv. Marije te se upoznati sa bogatom kulturnom, vjerskom i tradicijskom baštinom Grada Paga.
S nekoliko arhivskih fotografija podsjetit ću na ozračje festivala održanog 2018. godine.
Na prethodnim su fotografijama čipkarice iz europskih zemalja u prizemlju Kneževa dvora na Trgu kralja Petra Krešimira IV.
Detalj z Galerije paške čipke Udruge paških čipkarica Frane Budak na istoimenom trgu.
Izložba tradicionalne dote (miraza).Paška kuća s karakterističnim kućnim i obiteljskim etno detaljima iz nekadašnjeg, ali i današnjeg života.Prikaz dijela izložaka na Stalnoj izložbi paške čipke u Samostanu časnih sestara benediktinki (gore i dolje).
Izložbom Stare priče, nove priče, novaljska Galerija Era označila je početak ovogodišnjih ljetnih izlaganja u utorak navečer, 14. lipnja.
U manjoj prostoriji izložene su četiri reprodukcije poznatih motiva, starinski kvadri (uramljene slike) koje prikazuju važne događaje hrvatske povijesti. Njima je pridružena jedna fotografija iz Belgije, također starija od jednog stoljeća.
Starinski kvadri složeni ovako samo za ovu prigodu.
Obraćajući se nazočnima, Dominik Kunkera, vlasnik galerije, evocirao je uspomene na te kvadre.
U obiteljsku kuću donijeli su ih davnih dana, prije više od stotinu godina, njegovi stričevi kao poklon svom bratu, a kako kuća nije obilovala prostorom na koji bi se slike objesile, dospjele su onamo gdje je bilo moguće – u sobu u kojoj je spavao mali Dominik.
Najuzbudljivija su, rekao je, bila jutarnja buđenja, vizualni kontakt i svojevrsno komuniciranje s detaljima na slikama. Ne znajući stvarnu faktografiju tog likovnog rukopisa, njegova je dječja mašta, ničim ograničena, producirala svijet raznovrsnih bajki.
Kako je vrijeme odmicalo, naš domaćin na izložbi rastao i sazrijevao, bajke su se sve više rasplinjavale. Iz onoga što zovemo školovanje, znanje, iskustvo, izranjali su obrisi koji su se postupno oblikovali u čvrstu konstrukciju na kojoj je odrasli čovjek, u međuvremenu diplomiravši arhitekturu, one slike iz djetinjstva nalazio u svom životu, na drugačiji način.
Priča o fotografiji dio je njegove belgijske valiže (kufera) donesene iz te zemlje u kojoj se našao kao mladi arhitekt na jednom projektantskom zadatku i, kako to nerijetko biva, ostao čitav radni vijek.
U centru Bruxellesa, gdje je živio i radio, jednom je zgodom sudjelovao u rekonstrukciji neke stare kuće. U njoj se našla i spomenuta fotografija. Snimljena je 1919. godine. Prikazuje skupinu vojnika, belgijskih domoljuba, koji su okupljeni na obuci da bi mogli pružiti otpor neprijatelju, Nijemcima koji su, u to vrijeme, njihovu zemlju okupirali i pregazili.
Između hrvatskih kvadrov i fotografije iz Bruxellesa struji simbolička povezanost što izvire iz povijesnih okolnosti u kojima su se, tijekom vremena, našle obje zemlje, svaka na svoj način.
Gledano iz osobne točke motrišta, tom je fotografijom, opet na simboličan način, Dominik Kunkera pokazao čvrstu vezu između dviju životnih sredina, one u kojoj je potekao i s kojom je cijeli život ostao čvrsto vezan te one koja ga je svojedobno prijateljski primila i pružila mu priliku da se afirmira kao stručnjak i umjetnik, kao lojalan građanin i čovjek.
U većoj prostoriji postavljeno je sedamdeset izložaka formata 50×50 cm. Riječ je o eksponatima autorâ koji su u Galeriji izlagali tijekom više od trideset godina djelovanja, a izrađeni su na zamolbu vlasnika da budu poseban dio njezina ukupnoga fundusa i specifična iskaznica te privatne ustanove koja je obilježila likovni život Novalje.
Među izlošcima ima radova izrađenih u različitim likovnim tehnikama, ali i fotografija.
Galerija je otvorena 6. kolovoza 1988. godine. Od tada do danas u njoj su izlagala najuglednija imena hrvatske likovne scene, poput Zlatka Price, Vilima Svečnjaka, Grete Vizler, Matka Trebotića, Vatroslava Kuliša, Damir Fabijanića, Fadila Hadžića, Miroslava Šuteja, Vasilija Josipa Jordana, Vaska Lipovaca, Ede Murtića, Đure Sedera, Nikole Reisera, Dubravke Babić, Dimitrija Popovića, Nade Žiljak, Mersada Berbera…
Galerija je ugostila i niz manje poznatih imena kao i lokalne umjetnike, među kojima su bili, primjerice, Branka Ćetković, Mladen Peranić, Ante Zubović, Frane Gligora, Rajko Vukomanović, Ankica Peranić, Ivo Škunca, Vinko Maržić, Zdravko Matković, Anton Dabo Kirin, Marina Badurina, Ana Gezi …
U Galeriji je svoje crtopise izlagao i sâm vlasnik.
Eksponati poredani pravilno u niz, kojeg tek na dva mjesta prekida raspored zidova, predstavljaju svojevrsnu vremensku crtu, lentu vremena Galerije iz kojeg se može iščitati njezin osobni identitet.
Dominik Kunkera po zvanju je arhitekt, a po unutarnjoj vokaciji umjetnik. Ta je karakteristika njegova osobnog habitusa došla do izražaja u profesionalnom angažmanu jednako kao i u likovnoj aktivnosti kojoj je bio naklonjen.
Dominik Kunkera, vitalan i iznimno aktivan i u 96. godini života.
Svoj je autorski trag ostavio diljem svijeta, a u Novalji je mnogobrojnim konkretnim rješenjima, projektima, sugestijama, intervencijama na mnogim objektima i javnom prostoru pokazao svoje poimanje graditeljstva, funkcionalnosti i likovnosti te uopće kulture stanovanja.
Istaknuo je to te večeri na svoj način i Dražen Peranić, ravnatelj Kulturnog centra Gozdenica u Novalji, koji je izložbu proglasio otvorenom.
Dražen Peranić
Galerija Era dugo je godina bila središnja kulturna ustanova u Novalji. Postala je mjestom okupljanja najuglednijih imena domaće likovne scene, žarište nesvakidašnjih događanja, drugačijeg duhovnog ozračja i smislenijeg načina življenja. Po učinku i odjeku onoga što se u njoj događalo (a likovne izložbe su bile najbrojniji, ali ne i jedini događaji), Galerija je dala doprinos brisanju one (nevidljive) crte koja odvaja sredine bogate kulturnim zbivanjima od tzv. provincije.
Novaljska Galerija Era večerašnjom izložbom (utorak, 14. lipnja), pod naslovom “Stare priče Nove priče” otvara ovogodišnju sezonu događanja. Otvorenje je u 20 sati.
Posjetitelji će moći pogledati radove sedamdeset autora koji su izlagali u Galeriji tijekom više od tri desetljeća koliko Galerija postoji i nekoliko reprodukcija nekada vrlo popularnih “kvadrov” s poznatim povijesnim motivima.
Galerija kunkera
Deplijan izložbe.
Izložba će ostati otvorena do 5. srpnja. Ulaz je slobodan.
