Paška robinja na Dubrovačkim ljetnim igrama 1976.

Na današnji dan prije 45 godina, 24. srpnja 1976., članovi Kulturno-umjetničkog društva Družina iz Paga izveli su pučku dramu Pašku robinju na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Ovo je kratki podsjetnik na taj događaj, do sada najvažniji u više od sedam desetljeća dugoj povijesti paškog Kulturno-umjetničkog društva i prikazivanja Paške robinje.

Paška robinja predstava je s paških ulica i trgova, no članovi Družine prikazivali su je ponekad i u drugim mjestima, izvan Paga. Godinu dana prije Dubrovnika nastupili su u Hvaru na Danima hvarskog kazališta, također važnoj manifestaciji hrvatske kazališne umjetnosti.

Ipak, gostovanje u Dubrovniku predstavljalo je vrhunac u prezentaciji paške pučke tradicije jer se dogodilo na našim najpoznatijim ljetnim kulturnim igrama, u Gradu koji je sam po sebi velika pozornica pa je nastup sjajno korespondirao s tradicijom prikazivanja u Pagu.

Naslovnica kataloga o nastupu KUD-a Družina iz Paga.
© Ivo Palčić dp.

Predstava je upriličena na Gundulićevoj poljani kao ponoćna scena.

Izvelo ju je pedesetak članova Družine koji su, napjevima i plesom, paškim tancem i paškim kolom, dočarali karnevalsko ozračje i tradiciju u sklopu koje se inače u Pagu Robinja izvodi. Sama drama, pak, izvedena je onako kako ju je, prema starim zapisima i sjećanjima starijih Pažana, šezdesetih godina prošlog stoljeća obnovio književnik Ante Zemljar, a za dubrovački nastup uvježbao Ante Donadić, predsjednik KUD-a.

Popis članova KUD-a Družina koji su nastupili u Dubrovniku.
© Ivo Palčić dp.

Podsjetit ću, za one koji to ne znaju, da je radnja drame vrlo jednostavna. Kćerku bana Vlaska zarobili su Turci. Njezin zaručnik, unuk bana Derenčina, traži ju po trgovima gdje Turci prodaju roblje. Našavši je, pojavljuje se kao trgovac s namjerom da je otkupi. Nakon pregovaranja i natezanja s Turcima to se na kraju i dogodi.

Scenski postav igre u Dubrovniku je bio ponešto izmijenjen od uobičajenog. Akteri su inače na sceni postavljeni po crti elipse na jednom kraju koje je Robinja, a na suprotnom Trgovac. Bilo je tako i na Gundulićevoj poljani s tim da su međusobno bili nešto udaljeniji nego inače, a jedno vrijeme su, tijekom dugačkog plača Robinje, sjedili na podu. Sve to učinjeno je zato da bi publika mogla bolje pratiti samu izvedbu.

Izvedba Paške robinje na Gundulićevoj poljani. Foto: Enes Midžić © Arhiv Dubrovačkih ljetnih igara.

Publika je predstavu popratila s oduševljenjem. U novinama se idućih dana moglo pročitati da je prava šteta što se nije više izvodila jer su je mnogi željeli vidjeti, ali im to nije uspjelo zbog toga što nije bilo dovoljno mjesta u gledalištu.

Robinja – ta divna poruka iz mladosti naše drame jedna je od najslasnijih scenskih poslastica u kojoj kazališni sladokusci mogu uživati. Jednako tako u njoj uživaju današnji paški pučani a na isti način zagrijani pjesmom i igrom, uživali su i stari Pažani. To komuniciranje kroz stoljeća njezina je najveća dragocjenost i dokazom da je puk znao cijeniti svoju baštinu. A sve što se cijeni može se i sačuvati – napisao je, među ostalim, u svom osvrtu Robinja po pašku i starinsku Jakša Fiamengo.

Dramatik iz Wikipedije

Što je Wikipedija (pa i što nije) lako se može doznati na internetu.

Različiti ljudi imaju i različita mišljenja o Wikipediji. Neki je smatraju relevantnim načinom prezentacije podataka o ljudima i o mnogočemu drugom, a neki ne.

Bilo kako bilo, tu je i može se koristiti.

Nikada mi nije palo na pamet da se sam pokušam uvaliti u Wikipediju.

No, dogodilo se da me Wikipedija uzela pod svoje.

Nedavno sam to otkrio. Pod natuknicom Ivo Palčić objavljena je biografska bilješka i navedena su djela, a pod natuknicom Pag (grad) stavljen sam na listu poznatih osoba iz Paga.

Podaci su pokupljeni s moga bloga. Istina bez moga znanja i dopuštenja, ali su korektni i, iskreno rečeno, nemam ništa protiv toga.

Osim jednoga.

U ovome nizu

Ivo Palčić (Pag (grad)1954.), hrvatski novinarfotografkroničarpublicist i dramatik [1]

zadnja oznaka je višak. To zna svatko tko me poznaje.

Onoga tko je priređivao tekst o meni za Wikipediju očigledno je zaveo  podatak o knjizi Paška Robinja hrvatska pučka drama pa me proglasio i dramatikom.

To ne odgovara istini jer ne pišem drame ni igrokaze pa tako nisam napisao ni Pašku Robinju.

Knjižicu Paška Robinja hrvatska pučka drama (u kojoj je i tekst Paške Robinje) priredio sam i objavio 1997. godine iz sasvim praktičnih razloga.

Naslovnica knjižice

Paška Robinja je pučka drama nepoznata autora, dio je paške karnevalske tradicije i, zahvaljujući Kulturno umjetničkom društvu Družina iz Paga, sačuvana je do dana današnjega i prikazuje se uglavnom u karnevalskim danima.

Paška Robinja je lijepa priča paške kulturne i tradicijske baštine i, s vremena na vrijeme,  predmet je različitih propitivanja, no ovdje, u ovoj prigodi, ne bih se upuštao u opširnije obrazlaganje.

Paška Robinja na Dubrovačkim ljetnim igrama 1976. godine. Foto: Enes Midžić, Arhiv Festivala Dubrovačke ljetne igre.

Izvedba Paške Robinje u karnevalu 2019.

Tek, javno poručujem onome tko me uvrstio u Wikipediju da me oslobodi oznake dramatik i korigira navedeni niz.

Bit ću mu zahvalan kao što sam zahvalan na uvrštenju.