Murali Dominika Kunkere

Sinoć, u nedjelju, 7. kolovoza, u Galeriji ERA u Novalji, otvorena je posljednja ovogodišnja izložba pod nazivom Murali. Postavljeno je petnaestak izložaka, murala, predložaka za murale i fotografije murala, autor kojih je vlasnik Galerije arhitekt Dominik Kunkera. Posebna je zanimljivost tog događaja što je upriličen na dan kad je g. Kunkera navršio 96. godinu života, a Galerija 34. obljetnicu otvorenja i kontinuiranog rada.

Dominik Kunkera, domaćin, autor, slavljenik.

Rođendansko ozračje osjetilo se i u nastupima trojice Kunkerinih dugogodišnjih prijatelja i suradnika koji su, na početku, biranim, toplim riječima publici predstavili autora. Aleksij Škunca, Damir Fabijanić i Željko Zubović, svaki na svoj način, istakli su izniman značaj  njegova radnog i stvaralačkog opusa tijekom posljednjih sedam desetljeća i velik doprinos probitku Novalje koja je, tijekom tih godina, iskoračila u novi svijet i uspjela doseći zavidnu razinu gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja te respektabilnu demografsku revitalizaciju.

Uvodne riječi govornika svojim nastupom i pjevanjem domaćih pjesama na kanat začinili su pjevači Jure Samaržija i Goran Vidas.

Meštri od protokola. Slijeva: Damir Fabijanić, Željko Zubović, Dominik Kunkera, Aleksij Škunca i Goran Vidas.

Dominik Kunkera je u svom nastupu publici nastojao približiti značaj murala kao specifične likovne tehnike čije početke i vrijedne primjerke nalazimo u dalekoj povijesti ljudskog roda. Budući da je po svom osobnom habitusu i likovni umjetnik, ogledao se i sâm u izradi murala pozvavši publiku da, nakon što pogleda izložbu, ne bude previše kritična jer će, kako je rekao, morati raditi nove! To je publika popratila sa simpatijama i pljeskom.

Ovo je prvi put da Kunkera izlaže murale u svojoj Galeriji.

Publika se okupila u standardnom broju.

Pjevači pjesama na kanat, Goran Vidas (lijevo) i Jure Samaržija.

Mural (latinski muralis: zidni), je likovna kompozicija na zidu, većih, nerijetko i monumentalnih razmjera, primjerice freska ili mozaik. Može se vidjeti  na vanjskim zidovima javnih ustanova, najčešće na pročelju. Može ukrašavati i veće površine unutarnjih prostorija također u javnim ustanovama, ali i privatnim zgradama. Mural, od prilike do prilike, može biti izrađen i na posebnom materijalu, ali svakako s namjerom da bude na zidu. Autori murala najčešće slikaju socijalno-političke, povijesne i revolucionarne prizore, no među njima se mogu naći i prikazi posve drugačijih tema i inspiracija. Svjedoče tome i Kunkerini murali na izložbi.

C r t o p i s i

Mural Crtopisi nastao kao kompozicija mnoštva crteža s autorovih putovanja, dug oko 5 metara.

Dominik Kunkera je veliki putnik i rasni crtač.

U uvodnom eseju monografije Crtopisi Dominika Kunkere (Ogranak Matice hrvatske Novalja, Grad Novalja, Novalja 2007.) ,podijeljenog na nekoliko analitičkih odjeljaka, Crtež je apstrakcija, Crtež je kreacija, Crtež je umjetnost, Crtež je putovanje, Crtopisi, Strukture, Vrijeme crtopisa, Đuro Vanđura ističe na početku da je crtež apsolutni medij i žanr čovjekova stvaralaštva. Sve osim crteža što čovjek radi i stvara usporedivo je s nečim u svijetu oko nas, a samo je crtež od čovjeka, kod čovjeka i za čovjeka. Crtež postoji samo na poljima ljudskog rada i kreativnosti i nigdje više na svijetu. Priroda i sav okoliš koji nas okružuje i kroz koji hodimo zna za boje, sjene, plohe, volumene, prostore punog i praznog, svjetla i tame, samo nigdje nema, nigdje ne postoji crta ili linija. Svemir ne zna što je to crta. Ona se pojavljuje i egzistira jedino u čovjekovu radu, samo u njegovoj ruci s priručnim materijalima, priborima i alatima.

Mural Crtopisi, detalj, ovdje i na sljedeće četiri fotografije.

Različiti putnici na različite načine nastoje upamtiti svoja putovanja.

Kunkerin je običaj na putovanjima crtati pa su crteži ti koji ostavljaju trag u sjećanju. Kao svojevrstan pandan putopisima Kunkera ih zove crtopisima.

U njegovoj se arhivi namnožilo sedamdesetak bilježnica/knjiga s mnoštvom crteža nastalih na mnogobrojnim putovanjima diljem svijeta, individualnim, obiteljskim ili skupnim, na raznim relacijama, spontano, u hodu. Crteži su nastajali uzgred, kao dio svojevrsne komunikacije između autora i elemenata u okolini koje je oko zapazilo, pa krajnji rezultat i nije bilo samo puko prenošenje (likovne) faktografije već rezultat dijaloga između detalja i cjeline.

Bitni zajednički nazivnik u Kunkerinim crtopisima, piše Vanđura, jest vrijeme putovanja. Svaki crtež implicitno sugerira vrijeme, odnosno trajanje hodanja, stajanja, sjedenja ili vožnje. Struktura crteža nabijena je vremenom stvaranja i trajanja po sebi, pa na konkretnom crtežu ne samo da znamo gdje smo i kada smo nego i koliko je dugo vlak stajao na peronu.

 Mural Crtopisi, dugačak oko 5 m, svojevrsni sažetak svih onih sedamdesetak bilježnica/knjiga, nastao je kao kompozicija nakon strpljivog rada fotografa koji je fotografirao pojedinačne crteže.

Mural Povijest Novalje, namijenjen za gradsku vijećnicu Grada Novalje.
Predložak murala koji je Kunkera načinio za Svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. godine kada je kao mladi arhitekt sudjelovao u koncipiranju i realizaciji belgijskog paviljona na toj izložbi.
Predlošci za mural Materinstvo. Izrađen je u tehnici mozaika i postavljen u jednom predprostoru stambene zgrade s luksuznim stanovima u Bruxellesu.
Predlošci za moguće cvjetne murale (gore i dolej).
Najviše pozornosti publike privukao je najveći autorov mural Crtopisi.
Dominik Kunkera sa svojima najbližima.

Fotografije: Foto copyright IVO PALČIĆ dp.

Sinoćnja izložba bila je svojervrsna uvertira za ono što će se dogoditi večeras, u ponedjeljak, 8. kolovoza u Kulturnom centru Gozdenica.

Svi koji ovo pročitate smatrajte se pozvanima na predstavljanje knjige.

Murali i monografija

Ovaj vikend u Novalji bit će u znaku g. Dominika Kunkere.

Danas, u nedjelju, 7. kolovoza, na njegov 96. rođendan, u Galeriji ERA, koja na isti dan bilježi 34. godišnjicu otvorenja i kontinuiranog rada, otvorit će se izložba pod nazivom Murali.

Riječ je o radovima čiji je autor upravo Dominik Kunkera, vlasnik Galerije.

Sutra, u ponedjeljak, 8. kolovoza, u Kulturnom centru Gozdenica, Ogranak Matice hrvatske u Novalji predstavit će novu Kunkerinu monografiju Kroz vrijeme i prostor, reprezentativnu publikaciju što donosi pregled višedesetljentnog rada tog poznatog novaljskog arhitekta, urbanista i likovnog umjetnika koji je tragove svoga stvaralaštva ostavio u Novalji, u Belgiji, gdje je cijeli radni vijek boravio, a i diljem Europe i svijeta.

Katalog izložbe Murali.

Ovom najavom pozivam čitatelje ovog bloga koji su ovih dana na otoku da se pridruže događajima.

Galerija era – Izlaže dr. Michael Hermann Schmiz

Sinoć je u Galeriji Era u Novalji otvorena druga likovna izložba ove sezone. Publici se s dvadesetak radova u ulju na platnu predstavio dr. Michael Hermann Schmiz.

Dr. Schmiz je Nijemac, rođen 1962. godine u Neuburgu na Dunavu u Bavarskoj. Po struci je liječnik stomatolog, specijalist za stomatološku implantologiju i estetsku stomatologiju.

Dr. Michael Hermann Schmiz sa suprugom Margit i kućnim ljubimcem.

Studirao je na  sveučilištu Fridrich-Alexander Erlangen –   Nürnberg, jednome od najboljih sveučilišta u Njemačkoj. Sveučilišni je profesor koji kao gost predaje i izvan svoje domovine. Gostovao je i na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Zahvaljujući tome, kao i suradnji s Hrvatskom stomatološkom komorom, a posebno s kolegom po struci dr. Željkom Zubovićem, razvio je čvrste prijateljske veze i duboku povezanost s Hrvatskom, Slovenijom i sjevernom Italijom. Dr. Zubović je u svemu tome bio i glavna poveznica dr. Schmiza s Novaljom i vlasnikom Galerije Dominikom Kunkerom.

Dominik Kunkera i Michael Schmiz.

Osim po pitanjima struke, dr. Schmiz je svoje veze s Hrvatskom osnažio i kao višegodišnji gost-turist, mahom krstareći brodom našim morem, dotičući otoke i obalu.

Sklonost slikarstvu u njemu je zaiskrila još u sasvim ranoj, dječačkoj dobi. Prva propitivanja  osobnog slikarskog umijeća realizirao je u crtežima s ugljenom, a onda, postupno, i u drugim tehnikama da bi vrhunac dosegao u akvarelu, pastelu i slikama s uljem.

Autora je publici predstavio vlasnik Galerije Dominik Kunkera.
Otvorenje izložbe proteklo je u vedrom, ugodnom ozračju. Dr. Schmiz je izrazio veliko zadovoljstvo što ga u Hrvatskoj, pa i u Novalji, tako lijepo primaju istakavši pri tom značaj jačanja unutar europskih veza na različite načine pa i ovakvim susretima i manifestacijama.
Autora je pozdravio i gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo. Zahvalio mu se na njegovoj predanosti jačanju njemačko-hrvatskih veza, naklonosti Novalji, a nagovijestio je i tješnje povezivanje Grada Novalje s jednim od gradova u Bavarskoj, pri čemu u realizaciji tog nauma očekuje i pomoć dr. Schmiza. Gradonačelnik Dabo je izložbu proglasio otvorenom.
Posjetiteljima je dr. Schmiz sam objašnjavao detalje i poruke pojedinih izložaka.

Izloženi radovi u Eri predstavljaju ga kao osebujnog likovnog umjetnika čiji se rukopis ogleda u tematski i likovno različitim ostvarenjima, nerijetko izrazitim kolorizmom, a ponekad reduciranim samo na crno bijelu varijantu. Na pojedinim se slikama uočava autorov senzibilitet prema aktualnim ljudskim i civilizacijskim tragedijama, poput one što je proživljava Ukrajina i ukrajinski narod.

Izložba u Eri nema posebnog naziva poput mnogih koje smo imali prilike tijekom mnogih minulih godina gledati na tom mjestu. I katalog izložbe sveden je na najosnovnije informacije o autoru, bez popratnog teksta kakvog potkovanog poznavatelja likovne umjetnosti. Možda je to dodatni znak da je riječ o autoru koji slikarsku kičicu rabi tek usput i koji je izvan uobičajenih likovnih i likovnjačkih obrazaca i pretinaca. Posjetitelju izložbe ostaje je da sâm, ovisno o vlastitoj optici, otkriva i pronalazi autorove motive, njegove unutarnje pejsaže, ritmove, inspirativno izvorište, polazne premise, stilske amplitude i, u konačnici, uvjerljivost njegova autorskog rukopisa.

Foto copyright IVO PALČIĆ dp.

Nova izložba u Galeriji Era

U subotu, 16. 07. 2022., u Galeriji Era u Novalji otvara se druga ovogodišnja izložba.

Postavljanje nove izložbe u Galeriji Era.

Svoje radove izložit će g. dr. Michael Hermann Schmiz iz Njemačke. Autor je stomatolog, specjalist za stomatološku implantologiju i estetsku stomatologiju, a slikanjem se bavi usput, još od djetinjstva.

Izložba će se otvoriti u 20,30 sati.

Galerija Era u centru Novalje.

Ovu najavu shvatite i kao poziv na otvorenje izložbe.

Stare priče, nove priče

Izložbom Stare priče, nove priče, novaljska Galerija Era označila je početak ovogodišnjih ljetnih izlaganja u utorak navečer, 14. lipnja.

U manjoj prostoriji izložene su četiri reprodukcije poznatih motiva, starinski kvadri (uramljene slike) koje prikazuju  važne događaje hrvatske povijesti. Njima je pridružena jedna fotografija iz Belgije, također starija od jednog stoljeća.

Starinski kvadri složeni ovako samo za ovu prigodu.

Obraćajući se nazočnima, Dominik Kunkera, vlasnik galerije, evocirao je uspomene na te kvadre.

U obiteljsku kuću donijeli su ih davnih dana, prije više od stotinu godina, njegovi stričevi kao poklon svom bratu, a kako kuća nije obilovala prostorom na koji bi se slike objesile, dospjele su onamo gdje je bilo moguće – u sobu u kojoj je spavao mali Dominik.

Najuzbudljivija su, rekao je, bila jutarnja buđenja, vizualni kontakt i svojevrsno komuniciranje s detaljima na slikama. Ne znajući stvarnu faktografiju tog likovnog rukopisa, njegova je dječja mašta, ničim ograničena, producirala svijet raznovrsnih bajki.

Kako je vrijeme odmicalo, naš domaćin na izložbi  rastao i sazrijevao, bajke su se sve više rasplinjavale. Iz onoga što zovemo školovanje, znanje, iskustvo, izranjali su obrisi koji su se postupno oblikovali u čvrstu konstrukciju na kojoj je odrasli čovjek, u međuvremenu diplomiravši arhitekturu, one slike iz djetinjstva nalazio u svom životu, na drugačiji način.

Priča o fotografiji dio je njegove belgijske valiže (kufera) donesene iz te zemlje u kojoj se našao kao mladi arhitekt na jednom projektantskom zadatku i, kako to nerijetko biva, ostao čitav radni vijek.

U centru Bruxellesa, gdje je živio i radio, jednom je zgodom sudjelovao u rekonstrukciji neke stare kuće. U njoj se našla i spomenuta fotografija. Snimljena je 1919. godine. Prikazuje skupinu vojnika, belgijskih domoljuba, koji su okupljeni na obuci da bi mogli pružiti otpor neprijatelju, Nijemcima koji su, u to vrijeme,  njihovu zemlju okupirali i pregazili.  

Između hrvatskih kvadrov i fotografije iz Bruxellesa struji simbolička povezanost što izvire iz povijesnih okolnosti u kojima su se, tijekom vremena, našle obje zemlje, svaka na svoj način.

Gledano iz osobne točke motrišta, tom je fotografijom, opet na simboličan način, Dominik Kunkera pokazao čvrstu vezu između dviju životnih sredina, one u kojoj je potekao i s kojom je cijeli život ostao čvrsto vezan te one koja ga je svojedobno prijateljski primila i pružila mu priliku da se afirmira kao stručnjak i umjetnik, kao lojalan građanin i čovjek.

U većoj prostoriji postavljeno je sedamdeset izložaka formata 50×50 cm. Riječ je o eksponatima autorâ koji su u Galeriji izlagali tijekom više od trideset godina djelovanja, a izrađeni su na zamolbu vlasnika da budu poseban dio njezina ukupnoga fundusa i specifična iskaznica te privatne ustanove koja je obilježila likovni život Novalje.

Među izlošcima ima radova izrađenih u različitim likovnim tehnikama, ali i fotografija.

Galerija je otvorena 6. kolovoza 1988. godine. Od tada do danas u njoj su izlagala najuglednija imena hrvatske likovne scene, poput Zlatka Price, Vilima Svečnjaka, Grete Vizler, Matka Trebotića, Vatroslava Kuliša, Damir Fabijanića, Fadila Hadžića, Miroslava Šuteja, Vasilija Josipa Jordana, Vaska Lipovaca, Ede Murtića, Đure Sedera, Nikole Reisera, Dubravke Babić, Dimitrija Popovića, Nade Žiljak, Mersada Berbera…

Galerija je ugostila i niz manje poznatih imena kao i lokalne umjetnike, među kojima su bili, primjerice, Branka Ćetković, Mladen Peranić, Ante Zubović, Frane Gligora, Rajko Vukomanović, Ankica Peranić, Ivo Škunca, Vinko Maržić, Zdravko Matković, Anton Dabo Kirin, Marina Badurina, Ana Gezi …

U Galeriji je svoje crtopise izlagao i sâm vlasnik.

Eksponati poredani pravilno u niz, kojeg tek na dva mjesta prekida raspored zidova, predstavljaju svojevrsnu vremensku crtu, lentu vremena Galerije iz kojeg se može iščitati njezin osobni identitet.

Dominik Kunkera po zvanju je arhitekt, a po unutarnjoj vokaciji umjetnik. Ta je karakteristika njegova osobnog habitusa došla do izražaja u profesionalnom angažmanu jednako kao i u likovnoj aktivnosti kojoj je bio naklonjen.

Dominik Kunkera, vitalan i iznimno aktivan i u 96. godini života.

Svoj je autorski trag ostavio diljem svijeta, a u Novalji je mnogobrojnim konkretnim rješenjima, projektima, sugestijama, intervencijama na mnogim objektima i javnom prostoru pokazao svoje poimanje graditeljstva, funkcionalnosti i likovnosti te uopće kulture stanovanja.

Istaknuo je to te večeri na svoj način i Dražen Peranić, ravnatelj Kulturnog centra Gozdenica u Novalji, koji je izložbu proglasio otvorenom.

Dražen Peranić

Galerija Era dugo je godina bila središnja  kulturna ustanova u Novalji. Postala je mjestom okupljanja najuglednijih imena domaće likovne scene, žarište nesvakidašnjih događanja, drugačijeg duhovnog ozračja i smislenijeg načina življenja. Po učinku i odjeku onoga što se u njoj događalo (a likovne izložbe su bile najbrojniji, ali ne i jedini događaji), Galerija je dala doprinos brisanju one (nevidljive) crte koja odvaja sredine bogate kulturnim zbivanjima od tzv. provincije.

Razgovor ugodni s posjetiteljima izložbe. Fotografije: Foto copyright © IVO PALČIĆ dp.

Izložba ostaje otvorena do 15. srpnja ove godine. Može se pogledati  svakog dana u večernjem terminu od 20 do 22,30 sati.