Eto, doznalo se tko stoji iza tiskanja ove publikacije.
Jutros me je telefonom nazvao Ivo Fabijanić iz Paga, poznat pod nadimkom Škofunar, i obavijestio me da je on taj tko stoji iza svega.
Dugo smo razgovarali. Sve mi je objasnio. Neću ovdje prepričavati taj razgovor.
Namjere su bile dobre, ispalo je kako je ispalo. Posuo se pepelom i ispričao, posebno obitelji Kustić. Njima je prepustio da odluče što će biti s preostalom nakladom.
Učinio je to i javno, u emisiji Domaće besede koju kao gost urednik vodi na Radio Pagu.
Moj zaključak: tko prizna, pola mu se prašta. Važno je iz svega izvući primjerenu pouku.
Gledam, listam, čitam. Tražim uobičajene podatke o priređivaču, nakladniku, tiskari, tražim podatke o katalogizaciji. Ničega nema. Ni gdje je publikacija tiskana ni kada. Ništa. Na zadnjoj korici knjige nema bar koda s istaknutom cijenom.
Što je ovo? Pretisak, drugo izdanje izvorne publikacije?
Kad se podrobnije prelista dotična publikacija jasno je da je netko doslovce prepisao knjigu Nikole Kustića (Pag, 1931.) CAKAVSKI GOVOR GRADA PAGA S RJEČNIKOM ((nakladnik Društvo Pažana i prijatelja grada Paga u Zagrebu, 2002.g.) ali to i nije korektan pretisak jer je ova publikacija s manjih dimenzija i u tvrdom uvezu sada razvučena na format A4 i u mekom je uvezu pa se razlikuje od originala. Otisnuta je i na manjem broju stranica u odnosu na original. Konačno, na naslovnici nije ni istaknuto da je riječ o pretisku. Kad je čovjek uzme u ruke ima dojam da prelistava telefonski imenik nekog omanjeg grada.
Drugo izdanje? Drugo izdanje zahtijevalo bi znatno više radnog napora, dodatnog obogaćivanja Rječnika riječima koje nedostaju (vidi bilješku na kraju teksta) i poželjnim intervencijama dijalektologa. To bi bio pravi, korektan odnos prema autoru Nikoli Kustiću čemu se on, gotovo sam sasvim siguran, ne bi protivio. Njemu, konačno, nitko više ne može oduzeti poziciju prvoga autora CAKAVSKOG GOVORA GRADA PAGA S RJEČNIKOM kao i sve atribute koji toj poziciji pripadaju.
U publikaciji ni slova o motivima i potrebi tiskanja, ni predgovora ni proslova, ni uvodne riječi ni pogovora.
U bilješci o autoru priređivač/i se nije/nisu čak udostojio/li pridodati podatak da je Nikola Kustić u međuvremenu umro, 2016. godine.
U izvornoj publikaciji u privitku je list papira formata A4 s ispisanim ispravcima u tekstu (koji su očigledno promakli korekturi) na točno navedenim stranicama i riječima na koje se odnose. Priređivač/i se nije/nisu potrudio/li čak ni te promjene unijeti što bi bila neka vrst usluge autoru knjige.
Još nešto, vrlo važno.
Tijekom zadnjih dvadesetak godina na Pagu je objelodanjeno pet rječnika otočnih lokalnih govora. Osim Kustićeva CAKAVSKOG GOVORA GRADA PAGA S RJEČNIKOM, Ante Tičić je objavio RJEČNIK GOVORA mjesta Povljane (Matica hrvatska Ogranak Zadar, 2004.), Ivo Oštarić RJEČNIK KOLANJSKOGA GOVORA ili RIČNIK MISTA KOLANA NA OTOKU PAGU (Matica hrvatska Ogranak Zadar, 2005.), Silvana Vranić i Ivo Oštarić autori su RJEČNIKA GOVORA NOVALJE NA OTOKU PAGU (Nakladnici Grad Novalja, Matica hrvatska Ogranak Novalja i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016.), a Šime Zubović je objavio RJEČNIK GOVORA SELA ZUBOVIĆA NA OTOKU PAGU (BESEDE) (Matica Hrvatska Ogranak Novalja, 2019.).
Svome CAKAVSKOM GOVORU GRADA PAGA… Nikola Kustić dodao jedan domišljat detalj što ga čini različitim od svih drugih otočnih rječnika i daje mu posebno obilježje.
U knjizi je objavio i dvadesetak svojih kraćih proznih tekstova i poetskih zapisa s paškom i osobnom tematikom te lokalnih frazema, pozdrava, dosjetki, rugalica i zagonetki. No, svjestan da pisana riječ ne može u potpunosti dočarati glasovne raznovrsnosti paške cakavštine, autor je odlučio spomenute tekstove snimiti na nosač zvuka (CD) i pridodati ga publikaciji. Sam ih izgovara po paški pa svaki korisnik Rječnika može čuti taj dotični govor i time na najbolji način zaokružiti dojam o njemu. Štoviše, autor je u uvodnom dijelu svoga govora istaknuo da bi grad Pag mogao – u svojoj turističkoj ponudi, uza sve ostalo što ima, od prirodnih ljepota do rijetkih osobitosti kakva je paška čipka – turistima i drugim prijateljima ponuditi i glasovni prikaz osebujnoga cakavskog gradskog govora kao svjedočanstvo o bogatoj jezičnoj kulturi koja je stoljećima bila u dodiru sa zapadnoeuropskim i mediteranskim jezičnim kulturnim krugovima.
Ni tog CD-a u ovoj najnovijoj publikaciji nema čime je brutalno osakaćena, autor je zakinut u svojoj originalnoj ideji, a svakome potencijalnom korisniku uskraćena je potpuna informacija i ukupni dojam o paškoj cakavštini.
Je/su li to priređivač/i (Karl May bi napisao: u širokom luku) zaobišao/li Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima? Zar je moguće da je/su!?
Nadalje, je/su li priređivač/i kontaktirali obitelj Kustić, odnosno nasljednike autora ili izdavača originalne publikacije, Društvo Pažana i prijatelja grada (danas: otoka) Paga?!
G. Josip Kustić, sin pok. Nikole Kustića, potvrdio mi je da niti njega niti njegovu majku nitko nije kontaktirao sa upitom oko reizdavanja očeve knjige Cakavski govor grada Paga s rječnikom.
Nikola Kustić ovo nije zaslužio. Nikako nije zaslužio.
Kao što ni gradu Pagu ovakvi kulturni i uljudbenibiljezi sigurno ne trebaju. Baš nikako ne trebaju.
Bilješka. Na temelju dostupne mi lokalne literature, a i onoga što sam znam, nije mi trebalo puno da popišem dvjestotinjak paških riječi koje bi se mogle pridodati Rječniku.
