Ogranak MH Novalja – Nove knjige domaćih autora

Ogranak Matice hrvatske u Novalji novi četverogodišnji mandat ( Aleksij Škunca, novi/stari predsjednik, Ivanka Peranić, podpredsjednica i Tea Vidas, nova/stara tajnica) obilježio je proteklih dana objavljivanjem dviju novih knjiga domaćih autora.

U sunakladništvu s Glasom koncila tiskana je knjiga Zvali su me Ribaru, autora Antona Tamaruta ml. U knjizi se donose podatci, bilješke i zapisi koji upućuju na obiteljske i duhovne korijene nadbiskupa Antona Tamaruta, rođenog Novaljca. Rezultati istraživanja, kako se ističe u uvodu knjige, temelje se na izvornim dokumentima, službenima kao što su Izvod iz Matične knjige rođenih, Krsni list, Obiteljska izvjesnica i drugi, te na osobnim spisima, odnosno rukopisima nadbiskupa Antona Tamaruta (Obiteljsko rodoslovlje ili različiti primjerci Životopisa (Curriculum vitae), a u najvećoj mjeri na njegovim dosad neobjavljenim i javnosti nepoznatim dnevnicima i duhovnim bilježnicama koje obuhvaćaju glavninu njegova gimnazijskog razdoblja od 1946. do 1950. godine.

Po mišljenju autora knjige obrađena građa i usputna svjedočanstva dokumentirano i snažno ukazuju na obiteljske i duhovne korijene mons. dr. Antona Tamaruta te ih osvjetljavaju, pokazuju njihov rast, njihovu snagu i rasprostiranje. Duhovne bilježnice, u  koje je mladi sjemeništarac bilježio duhovne vježbe, obnove i razmatranja, dodatno osvjetljuju tlo iz kojeg su korijeni mladog sjemeništarca crpili duhovnu hranu. Po svojim ljudskim i duhovnim osobinama nadbiskup Tamarut nadilazi zavičajne gabarite. Prepoznao je to i doc. dr. sc. Daniel Patafta, OFM, koji je u povodu izlaska knjige zapisao:

Ovim djelom osobnost, duhovni život i rad pokojnog nadbiskupa Tamaruta postaju dio baštine hrvatskih vjernika. On nije više samo akter povijesnih događanja, dio povijesne memorije članova biskupije, obitelji i pojedinaca, natuknica u enciklopediji ili daleka povijesna ličnost, nego živi čovjek čiji obiteljski korijeni i duhovni život iz njegovog najranijeg razdoblja svećeničke formacije postaju stvarnost iz koje mnogi mogu crpsti poticaje za svoj duhovni rast i predanje u svećeništvu.

Neposredni povod i poticaj za objavljivanje knjige je 90. obljetnica Nadbiskupova rođenja (1922.), te 65. obljetnica njegova svećeničkog ređenja i Mlade mise u Novalji (1947.). Mons. dr. Anton Tamarut bio je šibenski biskup te nadbiskup i metropolit riječko-senjski. Umro je u Rijeci 2000. godine.

Knjiga je ilustrirana mnogim fotografijama iz obiteljskog i svećeničkog života nadbiskupa Tamaruta.

Nadbiskup Tamarut s ocem Antonom i majkom Marijom pred rodnom kućom u Novalji.

Autor knjige Anton Tamarut nadbiskupov je nećak, svećenik Krčke biskupije i redoviti profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je u Novalji 1960. godine gdje je i zaređen za svećenika 1986. Posebna su područja njegova zanimanja i istraživanja teološka antropologija i sakramentologija. Autor je brojnih stručnih i znanstvenih radova. Objavio je dvadesetak knjiga među kojima su i četiri zbirke poezije. U njima ima i poetskih radova napisanih na domaćem govoru po čemu se, uz nekolicinu drugih otočnih autora, svrstava u vrijedan niz autora koji promiču i od zaborava čuvaju domaći govor, u konkretnom slučaju novaljsku čakavicu.

Druga knjiga Lunjske štorije djelo je Marijana Badurine, podrijetlom iz Jakišnice na otoku Pagu sa stalnim prebivalištem u Rijeci. Koncem travnja knjiga je predstavljena javnosti u Gradskoj knjižnici Ivan Palčić u Novalji, u sklopu Noći knjige.

Već se iz naslova knjige dade naslutiti sadržaj koji autor želi podijeliti s čitateljima.

Podrobnije o tome piše u predgovoru knjige Palmina Dujmešić, pozivajući se na dugogodišnje prijateljstvo s autorom.

Vrijedno obilježje knjige našla je, prije svega, u činjenici što je autor u svakodnevnom žrvnju kojega trenutno živimo, pronašao dovoljno vremena da zastane i zanimljivim pričama, obojanim nevinim djetinjim humorom, sjetnim sjećanjima i gotovo opipljivom nostalgijom, opiše vrijeme svoje mladosti provedeno na otoku Pagu, u rodnoj Jakišnici.

S protekom vremena, kako čovjek stari, ta su sjećanja najčešće sjetna, čak i u trenutcima kada svijet oko nas možda i nije bio tako idiličan. Naprotiv, upućuje autorica, Badurina je svoje djetinjstvo proživio na otoku u uvjetima koji su bili izuzetno teški.

Na otoku poput Paga, kamenitom i vjetrovitom, trebalo je znati kamenu i buri otrgnuti koricu kruha, žmulj bevande, kakvu ribicu, kap maslinovog ulja, bokun ovčjeg sira i fetu pršuta. Nije bilo lako u poslijeratnim obiteljima prehranjivati djecu, ali ih je definitivno bilo lakše ljudskije odgajati.

Taj kolorit i koloplet života toga vremena može se osjetiti u autorovim pričama, dobrim dijelom začinjenima i domaćim govorom, jer, ističe autorica Predgovora, koliko god puta ćete se u nekim pričama sažaliti nad tim skromnim dječakom koji širom tvorenih očiju otkriva svijet oko sebe, toliko će vas puta još jače ugrijati ljubav koju on živi u svojoj obitelji: ljubav majke i oca, ljubav babe Suše te naposljetku i bezuvjetna njegova ljubav prema svima njima.

Autorova baka, očeva mati, znana po nadimku Suša.

U svim tim pričama, zaključuje, za sva vremena ostat će zabilježena nevina mladost jednog ne tako davnog života.

I ova je knjiga ilustrirana mnogim fotografijama iz obiteljskog albuma, a na kraju je pridodan i kraći  rječnik domaćih izraza.

Knjizi, moram primijetiti, nedostaje kraća biografska bilješka o autoru.

Pag – Novo lice Gradske knjižnice

U  Gradskoj knjižnici Pag posljednjih dana preuređen je prostor pa je ta ustanova dobila novi, svježiji izgled.

Ravnateljica Ljiljana Festini, koja je na toj dužnosti od listopada prošle godine, odlučila se najprije preurediti zavičajni kutak. Nekadašnji prijamni pult je uklonjen čime se dobilo više mjesta za zavičajnu zbirku i za, u buduće, organizaciju raznovrsnih događanja u koje će se moći uključiti publika.

Novi izgled zavičajnog kutka.
Novi prijamni pult sveden je na najnužniju mjeru.

 Na zidovima zavičajnog kutka postavljeni su informativni plakati s također zavičajnim temama koje će se, s vremenom, mijenjati.

U dnu knjižnice, nekadašnji skladišni prostor preuređen je u uredski.

Preuređenju su pomogli Solana Nin, Solana Pag, Paška sirana, Gradska tvrtka PAG 2, Turistička zajednica Grada Paga, a i više korisnika Gradske knjižnice.

Prvi susret s publikom predviđen je za 25. travnja ove godine kada će se upriličiti tradicionalna Noć knjige pod nazivom „Uvis, u prostor slobode“.

Na zidovima zavičajnog kutka postavljeni su plakati s fotografijama domaćih fotografa Elvisa Šmita, Iva Šuprahe, Alda Meštrovića i Josipa Portade.

Događaj će se vremenski nadovezati na popodnevni turnus Knjižnice, a kraj radnog vremena će se pomaknuti na 22:00 h. Do tog vremena korisnici će moći posuđivati knjige te prisustvovati spomenutom događaju. Bit će riječi o slobodi, kao najvećoj čovjekovoj vrijednosti te o mjestu koje sloboda zauzima kroz povijest književnosti.

Osim toga, pjesnik Vlatko Majić čitanjem pjesama obilježit će 100. godišnjicu rođenja Vesne Parun, hrvatske pjesnikinje i prevoditeljice.

Uz Vlatka Majića sudjelovat će još i Branka Crljenko, knjižničarska tehničarka te ravnateljica Ljiljana Festini.

Posebnim plakatom Gradska knjižnica obilježava stotu obljetnicu rođenja književnika Ante Zemljara.

GK Pag započela je radom prije četrdesetak godina na poticaj Prosvjetnog sabora SR Hrvatske i uz financijsku potporu tadašnje Republičke samoupravne interesne zajednice u oblasti kulture. Za javnost je otvorena polovicom siječnja 1981. godine. Bila je smještena na Uhlincu, u skučenom prostoru na pedesetak kvadrata. Početni knjižni fond činilo je 2160 svezaka knjiga.

Knjižnica je u početku je djelovala u sklopu SIZ-a kulture Općine Pag, zatim u sklopu Centra za kulturu i informacije Pag, a 2004. godine konačno počinje djelovati kao samostalna ustanova.
Godine 1999. s Uhlinca je preseljena u današnji, veći prostor, u Ulici od Špitala 1. Prostire se na  stotinu četvornih metara, no i to je već postalo tijesno. U međuvremenu knjižni fond je narastao na cca 30000 svezaka, a povećao se i broj članova Knjižnice, od početnih 250 na sadašnjih 586 članova od čega su više od polovice djeca.

Na Uhlincu je doista bilo jako tijesno.

Zavičajna zbirka najbogatiji je dio fonda GK Pag. Obuhvaća svu građu koja se odnosi na grad i otok Pag kao i građu autorâ koji su rodom ili potječu s Paga. U zavičajnoj zbirci, pored bogatog izvora tema za projekte i programe, čuva se autohtonost i tradicija područja u kojem knjižnica djeluje.

Primjerci najnovijih pubikacija iz zavičajne zbirke.

Na dužnosti ravnatelja/ice do sada su bili Seka Antonina, prof. i Vlatko Majić, prof. i književnik, te jedno kratko vrijeme Marin Gavranović, prof. kao v.d. ravnatelja.

Sadašnja ravnateljica Ljiljana Festini dugogodišnja je knjižničarka Gradske knjižnice. Magistra je informacijskih znanosti i autorica je niza eko i edukativnih slikovnica za djecu.

U listopadu 2020. godine GK Pag otvorila je svoju Knjižničnu stanicu u Povljani s početnim fondom od oko 2500 knjiga. Uređenje prostora i nabavu opreme financirala je Općina Povljana.

Gradska knjižnica Novalja – izložba posvećena ženama

Izložba posvećena ženama s područja Grada Novalje postavljena je u čitaonici Gradske knjižnice Ivan Palčić u Novalji u prigodi 8. ožujka Međunarodnog dana žena.

Izloženo je dvadesetak fotografija žena s cijelog područja Grada Novalje koje više nisu žive i koje su se po nečemu isticale u ovoj otočnoj sredini, koje su svojim djelima ostavile trag kojeg se želi sačuvati od zaborava.

 Fotografije su popraćene s više  poetskih zapisa poznatih novaljskih pjesnika na temu žene i majke te nekoliko kraćih priča autora iz obiteljskog kruga.

Izložba se može pogledati do 19. ožujka.

Ovom izložbom Gradska knjižnica Ivan Palčić nastavlja lijepu praksu organiziranja prigodnih manifestacije te vrsti u svom prostoru.

Pristanište Žigljen – trajekt Cres prvi put pristao uz novu rampu

Jadrolinijin trajekt Cres, jutros oko 11,30 sati, prvi put je pristao uz novoizgrađenu rampu u trajektnom pristaništu Žigljen. Bilo je to probno pristajanje, bez putnika, pred članovima Koordinacije koja prati tijek rekonstrukcije i nadogradnje pristaništa.

Vremenski uvjeti su bili idealni pa je bilo pravo zadovoljstvo gledati uplovljavanje trajekta.

Rekonstrukcija i nadogradnja trajektne luke Žigljen počela je u studenome 2020. godine. Svrha projekta je da se na pristanišnim punktovima omogući sigurnije pristajanje i sigurniji vez trajekata za vjetrovitijeg vremena, a produžit će se i rive, odnosno bočni privezi (bokobrani) da bi se omogućilo pristajanje trajekata dugih do 120 m. Sada ondje mogu biti privezani trajekti poput Cresa, dugački nešto manje od 90 m.

Prema informacijama koje smo danas čuli, radovi teku po predviđenom vremenskom planu.
Ovako izgleda nova pristanišna rampa.
Nova rampa je znatno šira od postojećih i šuplja. Takva, zajedno s bočnim betonskim blokovima, znatno će smanjiti utjecaj mora (valova) za vjetrovitijeg vremena što će omogućiti trajektima sigurniji pristanak i privez pa neće morati putovati na dužu relaciju u Staru Novalju.

U Žigljenu se grade još dvije takve rampe i moram istaknuti da niti u jednom trenutku nije bilo prekida u redovnom trajektnom prometu iako radovi traju bez zastoja. Rok za izgradnju tih rampi je 4. kolovoza 2023. godine, a potom će biti izdana i uporabna dozvola, rekao je novinarima Igor Vidas, ravnatelj Lučke uprave Novalja.

U konačnici, rekonstruirano i nadograđeno trajektno pristanište omogućit će minimalno čekanje vozila na ukrcaj i znatno smanjenje dosadašnjih gužvi.

Članovi Koordinacije, predstavnici izvođača radova, projektnog tima, nadzora i Lučke uprave Novalja, zadovoljnji što je sve proteklo u najboljem redu i što je rampa položila ispit. Rampa će biti u funkciji za mjesec dana, svakako prije početka nove turističke sezone. 

Igor Vidas ističe da je ovo trenutno jedan od najvećih projekata pomorske infrastrukture na Jadranu.Dio je to velikog projekta modernizacije trajektne luke Žigljen. Prema prvotnom izračunu stajala je 74 400 000 kuna. Lučka uprava Novalja je u postupku javne nabave uspjela umanjiti taj iznos i uštedjeti cca. 20 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa 85 posto će financirati Eurpska unija, a 15 posto Republika Hrvatska.