Hrvatski leksikografi ne znaju kad je izgrađen Paški most. Evo dokaza.
Mostovi u Hrvatskoj
Na tlu Hrvatske mostogradnja je od davnine bila vrlo razvijena djelatnost pa su se gradili mostovi iznimnih graditeljskih dometa. Iz antičkog doba poznati su kameni akvedukti cara Dioklecijana, sagrađeni u III. st. kao dio vodovoda između izvora rijeke Jadro i Splita. Među srednjovjekovnim mostovima, svojim brižno izvedenim detaljima ističu se mostovi na ulazima u grad Dubrovnik. Iz razdoblja osmanskih osvajanja ostali su zapisi o drvenome mostu preko rijeke Drave i baranjskih močvara kraj Osijeka, dugome više kilometara. Među mostovima izgrađenima u doba Austro-Ugarske posebno je zanimljiv dvokatni lučni most u Tounju. Prvi armiranobetonski most u Hrvatskoj dovršen je 1900. kraj Ogulina. Među značajne konstruktorske izvedbe prve polovice XX. st. pripadaju čelični most na Savskoj cesti u Zagrebu, izveden zavarivanjem debelih limova u doba kada se ta tehnologija tek razvijala, te zidani most od opeke preko Kupe u Sisku, raspona većega od 40 m. Desetljeća hrvatske mostogradnje nakon II. svjetskog rata obilježila su djela K. Tonkovića. Među njegovim je prvim većim ostvarenjima lučni most preko rijeke Krke kraj Skradina, raspona 90 m. Snažan poticaj razvoju mostogradnje bila je izgradnja Jadranske magistrale, na trasi koje se ističu vitki čelični lučni most preko Masleničkoga ždrila, raspona 155 m, i čelični lučni most preko Morinskoga kanala, raspona 143 m. Skupinu armiranobetonskih lučnih mostova na Jadranu, tj. Šibenski (1965), (Paški (1969) (obojio I.P.) i Krčki most (1979), među vrhunske domete svjetske mostogradnje svrstavaju konstrukcijske značajke, osobito inovativan način izvedbe bez skele oslonjene o tlo. Razvijen u Hrvatskoj, taj se postupak počeo primjenjivati diljem svijeta. Konzolni postupak gradnje betonskih grednih mostova primijenjen je u nas nedugo nakon prvih takvih izvedbi u svijetu. Tako je 1966. izveden prednapeti betonski most preko Neretve kraj Rogotina, a nedugo potom i most preko Save u Jasenovcu (1968). U razdoblju od 1965. do 1975. izgrađeni su ili obnovljeni mostovi preko svih većih vodotoka. Čelični sandučasti gredni sklopovi izvedeni su preko Drave kraj Donjega Miholjca, Kupe u Sisku i Dunava kraj Iloka i Bezdana. U spregnutoj izvedbi izgrađeni su mostovi preko Mure kraj Goričana i Drave kraj Terezina Polja, Most mladosti u Zagrebu i most preko Save kraj Županje. Početkom 1980-ih dovršen je čelični most na Dunavu kraj Bogojeva, potom spregnuti…
Citiranje:
most. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42082>.
Paški most se počeo graditi 1967., a u promet je pušten 17. studenoga 1968. godine.
P.S. U Hrvatskoj enciklopediji ispravljen je podatak o godini izgradnje Paškog mosta.
Među njegovim je prvim većim ostvarenjima lučni most preko rijeke Krke kraj Skradina, raspona 90 m. Snažan poticaj razvoju mostogradnje bila je izgradnja Jadranske magistrale, na trasi koje se ističu vitki čelični lučni most preko Masleničkoga ždrila, raspona 155 m, i čelični lučni most preko Morinskoga kanala, raspona 143 m. Skupinu armiranobetonskih lučnih mostova na Jadranu, tj. Šibenski (1965), Paški (1968) i Krčki most (1979), među vrhunske domete svjetske mostogradnje svrstavaju konstrukcijske značajke, osobito inovativan način izvedbe bez skele oslonjene o tlo.
Citiranje:
most. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42082>.