Novaljska Galerija Era večerašnjom izložbom (utorak, 14. lipnja), pod naslovom “Stare priče Nove priče” otvara ovogodišnju sezonu događanja. Otvorenje je u 20 sati.
Posjetitelji će moći pogledati radove sedamdeset autora koji su izlagali u Galeriji tijekom više od tri desetljeća koliko Galerija postoji i nekoliko reprodukcija nekada vrlo popularnih “kvadrov” s poznatim povijesnim motivima.
Galerija kunkera
Deplijan izložbe.
Izložba će ostati otvorena do 5. srpnja. Ulaz je slobodan.
U sklopu višednevnog i
raznovrsnog obilježavanja ovogodišnje Antonje i Dana Grada Novalje (13. lipnja)
upriličene su i dvije izložbe.
U Gradskom muzeju postavljena
je izložba Riznica srednjovjekovnog Nina.
Riznica grada Nina nema mnogo predmeta, ali to što ima remek su djela srebrnarske i zlatarske umjetnosti. U Novalji je izloženo samo pet eksponata. Neki od njih datiraju iz 9. st. Na izložbi se mogu vidjeti: Bursa – relikvijar s lopaticom sv. Asela; Škrinjica – relikvijar nepoznatog sveca; Dva relikvijara – Stopala sv. Asela; Prsten biskupa N. Giorgija s natpisom pape Pija II te RelikvijarJudinog srebrnjaka.
Stopala sv. Asela. Fotografija je preuzeta iz kataloga izložbe.
Pojedinosti o tehnici izrade
spomenutih izložaka kao i o samoj Riznici mogu se pročitati u katalogu izložbe
koja, sama po sebi, predstavlja organizacijski zahtjevan posao pa je utoliko
vrjedniji iskorak u izlagačkoj aktivnosti Gradskog muzeja.
U Galeriji ERA postavljena je skupna izložba slika 63 autora, u formatu 50×50 cm.
Riječ je o eksponatima autora koji su u njoj izlagali tijekom trideset godina djelovanja Galerije, a izrađeni su na zamolbu vlasnika Galerije, novaljskog arhitekta Dominika Kunkere, da budu poseban dio ukupnoga fundusa Galerije i specifična iskaznica te privatne ustanove koja je obilježila likovni život Novalje.
Osim njih izloženo je i nekoliko preslika crteža poznatog novaljskog slikara Ivana Palčića.
Galerija Era, Antonja 2019, preslike crteža Ivana Palčića
Dominik Kunkera po zvanju je
arhitekt, a po unutarnjoj vokaciji umjetnik. Ta je karakteristika njegova
osobnog habitusa došla do izražaja u profesionalnom angažmanu jednako kao i u
likovnoj aktivnosti kojoj je bio naklonjen.
Godinama je živio i radio u
Belgiji, no čvrstim sponama bio je vezan uz rodnu Novalju. Pače, Novalja je
sinonim njegovog kreativnog angažmana i znak stvaralačke identifikacije.
U Novalji je mnogobrojnim konkretnim rješenjima, projektima, sugestijama, intervencijama na mnogim objektima pokazao svoje poimanje graditeljstva, funkcionalnosti i kulture stanovanja.
Dominik Kunkera, sredinom 1990-tih
Zaokupljen problematikom
prostora nastojao sam, prateći preobrazbu Novalje iz siromašnog
težačko-ribarskog naselja u razvijeno turističko mjesto, unijeti određene
promjene u shvaćanju funkcionalnosti i arhitektonsko-estetskih slogova čovjekova
životnog prostora, isticanja likovnosti u prostoru te organizaciji naselja.
Sijanje i realizacija tih ideja urodili su plodom, što se vidi u svakodnevnom
životu mjesta. Novalja je izmijenila svoju fizionomiju, svoj image; od
ribarskog i težačkog naselja postala je središte turističkih zbivanja. Iz
nekadašnjeg gotovo plemenskog ustrojstva iskoračila je prema svijetu, otvorila
se. Mjesto koje prije nije imalo gotovo nikakvu komunikaciju s vanjskim
svijetom, otvorilo se. Osjeća se svježina novog velikog prostora koji ima moć
prihvaćanja i realiziranja noviteta.
Rekao mi je to u razgovoru za Večernji list davne 1996. godine. Ono što se u međuvremenu dogodilo Novalji – nesmiljena apartmanizacija sa svim posljedicama – samo još više ističu važnost Kunkerinih stručnih zamisli, no nisam siguran da ga čine sretnim kao arhitekta i čovjeka.
Galerija ERA
Galerija je otvorena 6. kolovoza 1988. godine. Od tada do danas u njoj su izlagala najuglednija imena hrvatske likovne scene. Impresivan je to niz iz kojega izdvajam samo neka imena: Zlatko Prica, Vilim Svečnjak, Greta Vizler, Matko Trebotić, Vatroslav Kuliš, Damir Fabijanić, Fadil Hadžić, Miroslav Šutej, Vasilije Josip Jordan, Vasko Lipovac, Edo Murtić, Đuro Seder, Nikola Reiser, Dubravka Babić, Dimitrije Popović, Nada Žiljak, Mersad Berber…
Zlatko Prica i Dominik Kunkera, ljeti 1997.
No, Galerija je svoja vrata
otvarala i nizu manje poznatih imena kao i lokalnim likovnim stvaraocima koji
su, izložbama u Galeriji, mogli testirati reakciju znatiželjne publike: Branka
Ćetković, Mladen Peranić, Ante Zubović, Frane Gligora, Rajko Vukomanović,
Ankica Peranić, Ivo Škunca, Vinko Maržić, Zdravko Matković, Anton Dabo Kirin,
Marina Badurina, Ana Gezi …
U Galeriji je svoje crtopise
izlagao i sâm vlasnik.
Dugo je godina Galerija bila
središnja kulturna ustanova u Novalji. Postala
je mjestom okupljanja najuglednijih imena domaće likovne scene, žarište
nesvakidašnjih događanja, drugačijeg duhovnog ozračja i smislenijeg načina
življenja. Po učinku i odjeku onoga što se u njoj događalo (a likovne izložbe
su bile najbrojniji ali ne i jedini događaji), Galerija je dala doprinos
brisanju one (nevidljive) crte koja odvaja sredine bogate kulturnim zbivanjima
od tzv. provincije.
Svojom zauzetošću i
organizacijskim pregnućem, zajedno s onim ljudima i lokalnim čimbenicima koji
su mu u tome tijekom proteklih godina bili potpora, Dominik Kunkera pokazao je
da se provincijalizam jedne pomalo izolirane sredine može nadrasti ukoliko ima
barem malo spremnosti i sposobnosti, ali i da se taj isti provincijalizam može
redefinirati kao pojam duha a ne zemljopisa. To je poruka koja upravo danas
dobiva na važnosti.
Dominik Kunkera je Galeriju
uredio u svojoj rodnoj kući. Pošavši, dakle, od vlastitog životnog ishodišta
iskoračio je smjelo u nepoznatu budućnost motiviran težnjom da Novalja postane
kulturan prostor koji ne zaostaje za drugima.
Vjerujem da osjeća da je u
svome naumu uspio. Vjerujem, također, da to mogu posvjedočiti svi koji su s
posebnom pomnjom svih minulih godina pratili zbivanja u Galeriji.
Dominik Kunkera je u visokoj
životnoj dobi. No, vjerujem da vitalni devedesetrogodišnjak
ima viziju budućnosti svoje Galerije. Nadam se da među mjerodavnima u Gradu
Novalji ima dovoljno senzibiliteta pa da se Kunkerina vizija ostvari. Da Galerija
ERA ne ostane upamćena samo kao dio naše, nego i buduće ere.
Izložba u Gradskom muzeju otvorena je do 23. lipnja, a u Galeriji ERA do 21. srpnja.