NOVALJA U DOBA KORONA VIRUSA

Novalja, ovih dana.

Sve aktualne informacije o situaciji s PANDEMIJOM KORONA VIRUSA na području Grada Novalje mogu se dnevno pratiti na službenim stranicama Grada u priopćenjima Gradskog stožera civilne zaštite i drugim informacija koje objavljuje gradska uprava.

Pusti Trg Bazilike u središtu Novalje i obližnje terase ugostiteljskih lokala.

S točke motrišta onoga tko živi u znaku preporuke Ostanite doma može se zaključiti da se gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Antom Dabom dobro organizirala i primjereno reagirala na aktualne okolnosti u kojim god vidovima su nužne, od, primjerice, kontrole gradilišta do pomoći onima koji su najugroženiji posljedicama pandemije Covida 19, kao što su poduzetnici.

Velika je sreća što je stanovništvo, osim dva već poznata slučaja, ostalo pošteđeno zaraze korona virusom.

Zaštitni front  prema pandemijskoj pošasti  čine mnoge sastavnice organiziranog gradskog života i uprave: Stožer civilne zaštite Grada Novalje, Socijalno vijeće Grada, sve gradske udruge ( branitelji, članovi Nogometnog kluba, Sportsko-ribolovnog društva Luc …) Caritas, Vatrogasci, Dom zdravlja, Policija i  mnogi drugi, uključujući i pojedince volontere.

Među onima koji u Novalji ovih dana manifestiraju visok stupanj organiziranosti i polažu ispit savjesnosti i ljudskosti su i aktivisti Crvenoga križa.

Nešto više o njihovim dnevnim aktivnostima doznao sam u razgovoru s Tomislavom Škuncom koji vodi Crveni križ Grada Novalje.

Novaljski Crveni križ  jedna je od organizacijskih sastavnica Gradskog društva Crvenog križa Pag koji obuhvaća i druge sastavnice iz svih lokalnih jedinica na otoku. Ravnateljica toga Društva je Helena Grubišić, a Tomislav Škunca je potpredsjednik toga Društva.

Sa Škuncom sam razgovarao u njihovoj bazi, u Pekarni Coce, u Slatinskoj ulici, koju vodi Josip Škunca.

Tomislav Škunca

U rad Crvenog križa uključeno je ukupno 55 aktivista, ne samo članova Crvenog križa  nego i mnogi drugi iz već spomenutih gradskih udruga, uključujući i druge pojedince.

Predostrožnosti radi, organizirani su tako da je dnevno angažirano njih dvadesetak, što znači da se u slučaju nepredviđenih epidemioloških problema među njima može računati na preostale aktiviste.

Njihova je zadaća dnevno obilaziti one stanovnike u Novalji i u svim mjestima Grada Novalje, od Luna do Metajne, kojima je neophodna pomoć u dostavi svakodnevnih raznovrsnih potrepština, od spize do lijekova ili, za slučaj potrebe, pripremljenu hranu.

U tu kategoriju stanovnika spadaju oni najpotrebitiji, oni koji su u samoizolaciji (osim ona dva slučaja zaraženih to su i, primjerice, osobe kojima je omogućen organiziran povratak iz inozemstva pa su nužno određeno vrijeme u samoizolaciji) kao i oni koji spadaju u rizičnu skupinu i kojima se, zbog godina, preporuča da bez nasušne potrebe ne izlaze iz svojih domova.

Tjedno se obiđe pedesetak takvih kućanstava i odradi sedamdesetak dostava.

Prema statistici koja se pomno vodi od 19. ožujka kad su se okupili, odnosno od 21. ožujka kada se operativno počelo djelovati pa zaključno do 17. travnja, vidljivo je da se tjedno odradi 200 do 350 volonterskih sati, odnosno u naznačenom vremenu odrađeno je preko tisuću volonterskih sati.

Dio aktivista Crvenog križa. Slijeva: Lovro Guščić, David Samaržija (stoji), Margarita Matas, Elvira Šestan, Mario Dabo (čuči), Grgo Vidas (stoji iz Maria), Josip Škunca i Mateo Dabo.

Tomislav Škunca ističe dobru suradnju s Gradom, posebno sa Socijalnim vijećem koje vodi jedna od pročelnica u gradskoj upravi Ivana Kurilić. Grad im je stavio na raspolaganje tri vozila, a tri su još u pripravnosti. Dobra je suradnja i s pojedincima volonterima u svim mjestima na području Grada koji su im desna ruka u obavještavanju o aktualnostima na njihovom terenu i organizaciji potrebne pomoći ljudima.

Posebno sam ponosan na mnoge mlade ljude koji su se spremno stavili na raspolaganje i zdušno sudjeluju u aktivnostima Crvenog križa – istaknuo je Tomislav Škunca.

Drži se Zagrebe!

U Zagrebu sam studirao i diplomirao.

Moja supruga Margareta je Zagrepčanka.

U Zagrebu smo se vjenčali.

Naš Ivan se rodio u Zagrebu, u Petrovoj.

Naša djeca, Ivan i Ivana, studirali su i diplomirali u Zagrebu i ondje započeli svoje radne karijere.

Moja sestra Katica i brat Franči također su studirali i diplomirali u Zagrebu.

Zagrebački studenti su bili i njihova djeca. Najmlađa među njima je brucošica na Medicinskom fakultetu.

Katica je ostala u Zagrebu i ondje radi.

U Zagrebu žive, rade i moji nećakinje i nećaci.

U Zagrebu su i drugi rođaci i mnogi dragi prijatelji.

Za Zagreb me vežu  mnoge lijepe uspomene.

Zagreb mi je na dohvat ruke.

Milan Pavić, zagreb, fotomonografija, Orbis, Zagreb, 1959.
Marija Braut, ZAGREB moj grad, ČGP DELO, OOUR GLOBUS, Izdavačka djelatnost, Zagreb, 1986.
Pavao Cajzek, ZAGREB Snimio Pavao Cajzek, MASMEDIA, Zagreb, 2008.
Stanko Abadžić, Zagreb – skica za portret, ARTRESOR, Zagreb, 2011.

U ovoj nevolji koja je zadesila grad poručujem: drži se Zagrebe!

Ne dajte se Zagrepčani!

U mislima smo s vama!

PAŠKA ČIPKA… na Sa(n)jmu knjiga u Istri

Nakon gostovanja na  izložbi IZDAVAŠTVO NA ZADARSKOM PODRUČJU studeni 2018. – 2019., što ju je pod konac protekloga mjeseca priredila Znanstvena knjižnica Zadar, moja se PAŠKA ČIPKA na izložbama u Zagrebu i inozemstvu našla i na ovogodišnjoj jubilarnoj 25. manifestaciji Sa(n)jam knjige u Istri, što se u Puli održava od 5. do 15. ovog mjeseca.

Tome imam zahvaliti susretljivosti Naklade Kvarner kolege i prijatelja Franje Butorca i razumijevanju ljudi iz direkcije Sa(n)jma.

Knjiga je izložena na policama s knjigama istarskih i kvarnerskih nakladnika.

Paška čipka na Sajmu knjiga u Istri
PAŠKA ČIPKA … na Sa(n)jmu knjiga u Istri

Kad su knjige u pitanju već je poznato da kraj godine u nas obilježavaju dva velika sajma, Interliber u Zagrebu i pulski Sa(n)jam knjige u Istri.

Program sajma
Sa(n)jam knjige u Istri

Sajmovi se međusobno razlikuju po svojim obilježjima. Za Interliber kažu da je velika knjižara koja predstavlja jedan od rijetkih punktova izdavačkog života i prostor za preživljavanje nakladničke branše.

I Sa(n)jam knjige u Istri je također svojevrsna knjižara, no od zagrebačkoga se razlikuje po tome što u fokus stavlja autora, pisca, i njemu sve podređuje.

Tijekom trajanja manifestacije publika može doći na svoje ne samo konzumiranjem sajamskog ozračja razgledavanjem mnoštva knjiga i svakako kupnjom ponekih od njih već i druženjem s mnogim autorima, od domaćih do onih svjetske reputacije, poput ovogodišnjih gostiju, nobelovaca Claudia Magrisa i Orhana Pamuka, ali i sudjelovanjem u drugim programskim sadržajima.

Uostalom, što sve Sa(n)jam pruža može se doznati prolista li se program na internetskoj stanici.

Pred zgradom
Mjesto događaja: Dom hrvatskih branitelja

Obiteljski izlet u Pulu bio je kratak. Ondje treba doći barem na nekoliko dana pa da se više i bolje osjeti ugođaj koji Sa(n)jam pruža svakom pokloniku dobre knjige.

Možda iduće godine.

Paške knjige na zadarskoj izložbi

Dvije paške knjige, Pjesme i Pisma mojoj Mariji, autora Iva Fabijanića i moja knjiga PAŠKA ČIPKA na izložbama u Zagrebu i inozemstvu, izložene su na ovogodišnjoj izložbi IZDAVAŠTVO NA ZADARSKOM PODRUČJU studeni 2018. – 2019., što ju je priredila Znanstvena knjižnica Zadar u povodu 24. studenoga, Dana grada Zadra.

Izložba je postavljena u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice a otvorena je u četvrtak, 21. ovog mjeseca u nazočnosti mnogih autora, uzvanika, djelatnika Knjižnice i građana poklonika ovakvih kulturnih manifestacija.

Bit će otvorena do 30. studenoga, radnim danom od 10,00 do 12,00 i od 17,00 do 19,00 sati. Ulaz je slobodan.

Katalog izložbe može se pogledati na mrežnim stranicama Znanstvene knjižnice.

Obje paške knjige tiskane su u vlastitoj nakladi autorâ.

Paške knjige
Paške knjige
Izložba u Znanstvenoj knjižnici
O povijesti izložbe govorio je mr. sc. Miro Grubić, ravnatelj Znanstvene knjižnice.
mihaela šimat

Na izložbi je izložen izbor izdanja omeđenih i serijskih publikacija, audio vizualne građe izdavača s područja Zadarske županije te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događaja u proteklom jednogodišnjem razdoblju. Pojedinosti o njima publici je izložila dipl. knjižničarka Mihaela Šimat iz Odjela za nabavu i obradu omeđenih publikacija i građe posebne vrste.
Izložba
Izložbu je proglasio otvorenom Davor Aras, aktualni predsjednik Upravnog vijeća Znanstvene knjižnice i njezin nekadašnji ravnatelj.
publika na izložbi
razgovor ugodni
žustra rasprava
izložbeni kutak

Na otvaranju smo čuli da se ova tradicionalna izložba priređuje se još od 1994. godine i ove je godine upriličena 26. put.

Ta činjenica najbolje svjedoči o važnosti, značaju i vrijednosti ove izložbe.

Mnogobrojna izdanja pokazuju da je izdavaštvo u Zadarskoj županiji vrlo plodno, iz godine u godinu sve intenzivnije.

Čak jedna petina hrvatskog izdavaštva odnosi se na zadarsko područje, a Zadar je drugi grad u Hrvatskoj po izdvajanjima za kulturu, kazao je ravnatelj Znanstvene knjižnice mr. sc. Miro Grubić.

Foto intermeco – Zub vremena

O tome kako vrijeme protječe najlakše je otkriti u – ogledalu. Ponekad se to isto može vidjeti i tijekom jedne, primjerice, šetnje otokom. U ovom slučaju od Luna do Paga.

Na mjestima na kojima je nekada život bujao, ostadoše ruine i, valjda, još samo uspomene. Barem za neke. Pa kažemo: eto što učini zub vremena.

Novaljski stani 2009. Prozor prema istoku.
Novaljski stani 2009. Invazija raslinja.
Lun 2012. Ima li koga?
Lun 2012. Davno odselili.
Šimuni 2012. Cisterna kod starih kuć.
Pag 2016. Nekad je to bio … bolje je i ne spominjati.
Pag 2016. Nekad je to bio… A pomogla je i tranzicija po domaću.
Novalja 2017. Početak gangrene.
Novalja 2017. Novo na razvalinama starog.