Pag, grad paškog sira

U Pagu do nedjelje, 5. svibnja, traju GASTRO DANI – manifestacija u sklopu koje će se u nekoliko paških ugostiteljskih lokala nuditi paški specijaliteti po promotivnim cijenama, upriličit će se predavanje na temu Budućnost gastronomije na otoku Pagu s predavačem chefom Matom Jankovićem, a bit će i drugih sadržajno zanimljivih ponuda.

Publika je u srijedu, 1. svibnja navečer, već imala prilike čuti ponešto o projektu PAG NA MENIJU Srednje škole Bartola Kašića i Turističke zajednice Grada Paga, a potom, na istom mjestu, u  prizemlju Kneževa dvora na glavnom gradskom trgu, razgledati izložbu fotografija Alenke Festini  PAG, GRAD PAŠKOG SIRA koja se prigodno uklapa u „zadanu temu“ manifestacije.

Alenka Festini
Alenka Festini

Na tridesetak izloženih fotografija u boji (od kojih su neke već bile objavljene u Večernjem listu i Zadarskom listu) autorica je ponudila svoje viđenje velike priče o paškom siru.

Doći na Pag a ne kušati paškog sira isto je kao poći u Rim i ne vidjeti Papu! Paški je sir najpoznatiji proizvod s tog podvelebitskog otoka, njegov zaštitni znak. Čovjek može biti veći ili manji gurman, više ili manje potkovan u tajnama prehrane, nutricionist i hedonist, no feticu paškog sira rijetko će tko ne poželjeti kušati ili se sirom obilato sladiti. U znalačkom komponiranju načina blagovanja otočne i ine spize paškome siru najčešće pripada mjesto uvertire, predjela, premda ga se, s ništa manje ugode, može konzumirati i nakon svega, kao krunsku deliciju kojom se zaokružuje užitak dotičnoga blagovanja. Njegov je hranidbeni učinak gotovo u svakoj prigodi izniman, bio poslužen na najbogatijoj trpezi za najzahtjevnije konzumente, bio popudbina u kakvoj izletničkoj uprtnjači ili, s komadom kruha i kapljicom dobra domaćeg vina u težačkoj torbi, kao okrjepa u stankama naporna rada.

Paški sir, najpoznatiji proizvod Paške sirane.
Paški sir, najpoznatiji proizvod Paške sirane.

Zlatno-žuti kolut čvrste kore, težine oko 2 do 2,5 kg najpoželjniji je u zreloj fazi, star od 6 do 12 mjeseci, karakterističnog pikantnog okusa, prepoznatljivog svojstvenog mirisa, blago mramorirane i zrnaste strukture, kada se mrvi i topi u ustima. Pustite li ga otvrdnuti, dobro će vam doći kao ribani sir u svojstvu dodatka mnogim specijalitetima.

Ovčari sele stado na svježu ispašu.
Ovčari sele stado na svježu ispašu.

Da je Pag grad paškog sira ne treba posebno isticati. Mnoga se domaćinstva već dugi, dugi niz godina bave proizvodnjom sira. Među svima njima najpoznatiji i najveći proizvođač je PAŠKA SIRANA, jedna od najstarijih paških tvrtki, koja je uspješno prošla kroz sito i rešeto hrvatske tranzicijske prakse i u kojoj se godinama već proizvodi jedan od najpoznatijih sireva u svijetu, nemalo puta okrunjen prestižnim nagradama na svjetskim manifestacijama.

Poslušno stado za svojim pastirom.
Poslušno stado za svojim pastirom.

Autoricu fotografija, Alenku Festini, poznam jako dugo. Premda je rođena u Rijeci (1966.), prava je Paškinja.  Dvadesetak godina svoga dosadašnjeg radnog staža posvetila je novinarstvu radeći za više pisanih i drugih medija kao honorarni suradnik.

Prije toga, još u učeničkoj dobi, tijekom 1978. i 1979. godine, pjesme i tekstove o svom gradu i otoku objavljivala je u  Modroj lasti, jednome od najpopularnijih školskih listova.

Davne 1977. godine, u jednoj anketi među paškim učenicima, koju sam radio za Večernji list, rekla mi je: „Kada ja budem velika putovat ću, pisati i fotografirati“.

Bila je to njezina prva izjava za javnost.

Disciplinirane sudionice u prometu.
Disciplinirane sudionice u prometu.

Dječji se san u jednom dijelu njenoga života ostvario, a ono što je pisala i fotografirala velikim dijelom ostalo je zabilježeno na stranicama Vjesnika, Jutarnjeg listaVečernjeg lista, Novog lista i Zadarskog lista. Njene tekstove i fotografije objavljivali su i Agroklub, Ministarstvo kulture i razni hrvatski i inozemni portali. Surađivala je sa HTV-om u emisiji Globalno sijelo.

Djevojčica sa janjetom.
Djevojčica sa janjetom.

Svoj je novinarski, kreativni i umjetnički rad fokusirala na  svoju lokalnu zajednicu, na Pag, grad i otok.

Kao novinar svoju ljubav pretočenu u lavinu riječi, a svoj pogled kroz objektiv foto aparata,  prenosila je hrvatskoj i široj javnosti od početka 90-tih pišući za  već spomenute medije. Pri tom nije skrivala ljubav prema onim, kako sama kaže, najvažnijim primarnim potrebama čovjeka, a te su diši, pij i jedi.

U ovoj trećoj ljudskoj primarnoj potrebi zauzela sam se upravo za predstavljanje paške janjetine i paškog sira, pašnjaka i zanimljivog krša, gdje se skriva obilje bilja, visoke kakvoće po bogatstvu eteričnosti, sadržanog u biljci zbog obilja posolice kao prirodnog konzervansa. Posebnu ulogu u cijeloj priči dala sam upravo čovjeku, vrijednim i spretnim rukama ovčara, sirara, jer bez tog trojstva – krajolika, ovce i čovjeka – paških delicija, sira i janjetine, ne bi bilo.

Mladi sir Paške sirane sa certifikatom Izvorno hrvatsko.
Mladi sir Paške sirane sa certifikatom Izvorno hrvatsko.

Tako je i ovom zgodom. Fotografijama predočuje ono što najbolje pozna, a to je Pag. Pokazuje zanimljivosti paškog ovčarstva, ljepotu zlatnog koluta paškog sira, čovjeka i ovcu, podsjeća nas na svjetski raritet koji od davnina postoji na otoku i koji ga uzdiže do razine jedinstvenog simbola. Onome tko Pag ne pozna dovoljno, njezine fotografije mogu poslužiti kao neka vrsta začinskog dodatka kojim se upotpunjuje opći dojam o gradu i otoku.

Jedan od paških ovčara sa svojim stadom
Jedan od paških ovčara sa svojim stadom.

Obilježje fotografija je svojevrsna lirska dokumentarnost koja će na značaju dobivati sve više kako vrijeme bude odmicalo.

Ovom izložbom autorica još jednom potvrđuje svoj radni moto, VOLI LOKALNO, DJELUJ GLOBALNO. Ovo je njezina druga samostalna izložba. Fotografije je izlagala i u organizaciji Zadarta.

Organizator izložbe je Turistička zajednica Grada Paga.

Alenka Festini diplomirala je upravno pravo. Posljednjih devet godina radi u Općinskom sudu Zadar, u zemljišnoknjižnom odjelu u Pagu.

Izložba KRIŽ Ive Šebalja u Pagu

U zagrebačkoj Modernoj galeriji proteklih je dana otvorena izložba „Slikarski memento“ Ive Šebalja. Kako smo mogli pročitati u medijima, premijerno su predstavljena 52 djela iz posljednjeg stvaralačkog razdoblja toga velikoga hrvatskog slikara, među kojima je i pet monumentalnih diptiha i triptiha nastalih od 1994. do 2001., a zajednički nazivnik su im umjetnikova razmišljanja o ratu. Autorsku koncepciju izložbe potpisuju arhitekt Nenad Fabijanić, povjesničar umjetnosti Zdenko Rus, koji je autor i monografije o Ivi Šebalju, te ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.

Bio mi je to povod da prelistam svoj Zavičajni spomenar i podsjetim na izložbu istoga autora koja je bila upriličena u Pagu, 15. kolovoza 1995. godine u  crkvi sv. Jurja.

Pag - Crkva sv. Jurja
Pag – Crkva sv. Jurja

Za Pag i paške kulturne prilike bio je to izniman događaj i svojevrsna privilegija jer se izložbe takvog „kalibra“ ne događaju često.

I tom zgodom autor postava izložbe bio je arhitekt Nenad Fabijanić koji je u dotadašnjih gotovo dva desetljeća poznanstva s prof. Šebaljom ostvario više zajedničkih autorskih projekata.

Crkva sv. Jurja nije slučajno odabrana za mjesto izložbe. Godinu prije završena je obnova crkve a obnovljena je po projektu arh. Fabijanića. Dio intervencija u interijeru bio je plod slikarevih zamisli.

Za taj svoj projekt Fabijanić je 1994. dobio godišnju nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata „Viktor Kovačić“.

Na izložbi je bilo izloženo samo šest Šebaljevih radova na temu križa većih dimenzija.

Autor popratnog kataloga bio je Zdenko Rus.

Nenad Fabijanić otvara izložbu
Nenad Fabijanić na otvorenju izložbe. Desno od njega su msgr. Ivan Prenđa, Borko Oguić, načelnik Općine Pag i don Srećko Frka Petešić, paški župnik

Postoji prije svega, kao uvijek, neka simbolična vrijednost u ovoj crkvi. Kad je trebalo, ovaj je grad očuvao od naleta bure srebrni križ svetog Jurja, zaštitnika grada. Vremenom, oltar je izgubio oltarnu palu, a sada ponovo dobio srebrni križ.

Jasno je stoga da smo namjerno, bez simulacija i ilustracija prepustili svakom individualno da u ovoj crkvi sretne posvećeni simbol pobjednika nad zlim. Htjeli smo ostaviti trag za dugo vrijeme, postojane intervencije bile su glavni kriterij i cilj. Sada, u tijeku autorove izložbe u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu,  koja je izazvala izuzetan interes u lipnju (iste godine, op. I.P.), i s razlogom, ovog ljeta ovdje u crkvi sv. Jurja u Pagu, na dan Vele Gospe, imamo po prvi put priliku vidjeti šest velikoformatnih platna na temu križeva. To je zapravo najava našeg zajedničkog nastupa u kasnu jesen ove godine u Zagrebu..

Na primjeru crkve sv. Jurja sudjelovanje prof. Šebalja evidentno je i u interijerskim intervencijama. Na zidu je postavljena pozlaćena drvena ploča s križem a prostor i detalji kolorne obrade glavnog oltara plod su njegovih skica koje je u prostoru uspješno i strpljivo realizirao akademski slikar B. Vujanović, rekao je prilikom otvorenja izložbe Nenad Fabijanić.

Msgr. Ivan Prenđa govori na izložbi
Msgr. Ivan Prenđa govori na izložbi

Izložbu je prigodnom besjedom otvorio zadarski nadbiskup-koadjutor msgr. Ivan Prenđa.

Imao sam prilike i prije ove večeri zaći u ovo lijepo obnovljeno zdanje crkve sv. Jurja i to također navečer i vidjeti svu ljepotu ove crkve, iznova vraćanje u život, i prvo što mi je došlo na pamet, hraneći se Biblijom, pomislio sam: evo ovdje, novo i staro, staro i novo. Staro po svom značenju, po sadržaju sakralnom, a novo jer mu se dala duša, jer mu se dao jedan novi izgled; i to ne bilo kakav, nekonvencionalan, doista izvanredan, umjetnički dojmljiv, istaknuo je, pored ostalog, msgr. Ivan Prenđa.

Ozračje večeri obogatila je i mlada violinistica Martina Trnjar koja je izvela kratku glazbenu točku F. Schuberta.
Otvorenje izložbe, stjecajem okolnosti, upriličeno je u 23 sata, no sudeći po broju posjetilaca, bio je to pravi termin za jedan takav kulturni događaj.

Pred simbolom pobjednika nad zlim, pred temeljnim i najsveobuhvatnijim simbolom u kršćanskome svijetu.
Prof. Ivo Šebalj te večeri, zbog razumljivih razloga, nije bio u Pagu. Poneki od posjetilaca odgovore na pitanja što ih je provocirala izložba tražili su od arh. Nenada Fabijanića.
Publika je sa velikim zanimanjem razgledala izložene radove.

Organizator izložbe bio je Centar za kulturu i informacije Pag, a pokrovitelji su bili Općina Pag, Županija ličko-senjska, Radio postaja Pag i Župni ured Pag.