O autoru

Ivo Palčić
Ivo Palčić

IVO PALČIĆ rođen je 1954. godine u Pagu. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. U Zagrebu je 1979. diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. Poslije se vraća na rodni otok gdje stalno živi i radi.

Novinarstvom se počeo baviti još kao gimnazijalac. Prve crtice objavljuje u zagrebačkom tjedniku “Vikendu”. Potom postaje najprije dopisnik Radio Zadra, a onda “Večernjeg lista” i “Vjesnika”. Surađivao je i s drugim izdanjima nekadašnjeg NIŠRO “VJESNIK” (“Studio”, “Start”, “Arena”), zatim s riječkim “Novim listom”, zadarskim “Narodnim listom” i “Zadarskim listom”, Hrvatskom televizijom (RTV centrom Rijeka) te s drugim publikacijama (“Dometi”, “Kontura”, “Hrvatske šume”, “EuroCity”, „Franina i Jurina“). Od 1993. do 2001. godine bio je dopisnik Hrvatskog radija-Radio Rijeke.

Godine 1997. priredio je i u vlastitoj nakladi tiskao knjižicu “Paška robinja – hrvatska pučka drama”. Iste godine je kao suizdavač sudjelovao u tiskanju monografije o novaljskom slikaru i pjesniku Ivanu Palčiću, što ju je napisao prof. A. Travirka. Autor je i knjiga „Meštri s paškog kamenjara“ 2000., „Večernji razgovori“ (s književnikom Antom Zemljarom) 2001., te „Paški most – izgradnja, obrana obnova“, 2008. godine. Knjige je objavio riječki nakladnik „Adamić“.

U sedmom razredu osnovne škole na poklon je dobio fotoaparat „Smena 8“ a prve poduke o fotografiji i fotografiranju stjecao je u školskoj Foto sekciji. Rodni grad, različiti događaji i ljudi postaju predmet njegova fotoamaterskog zanimanja. U to vrijeme (konac 60-tih godina 20. stoljeća, pa i kasnije) malo je ljudi, osobito mladih, imalo priliku imati fotoaparat i fotografirati. Nakon što je počeo surađivati s dnevnim novinama bio je svjedok mnogih događanja na otoku, koje je, osim tekstom, zabilježio i fotoaparatom. Među tim događanjima bilo je i onih koji su po svom učinku bili vrlo važni za cijeli otok Pag i koji su predstavljali značajan iskorak u infrastrukturnom, ukupnom privrednom, kulturnom i uopće društvenom razvoju. Njegova bogata arhiva fotografija, filmova/negativa te diakolora predstavlja vrijedan dokument proteklog vremena. Danas se (s tolikim vremenskim odmakom) može smatrati i svojevrsnom zavičajnom baštinom, koja, osim dokumentarnosti ima i spomeničko obilježje jer mnogo toga što je snimljeno nekada danas izgleda posve drugačije ili toga uopće više nema.

Palčić se fotografijom (mahom dokumentarnom i tzv. uličnom) bavi kontinuirano, sve do današnjih dana. Koristi se i analognim i digitalnim fotoaparatom. Digitalnu kolor fotografiju, u postprodukcijskom postupku, najčešće pretvara u crno/bijelu, bez velikih “photoshop” zahvata i kloneći se nepotrebne artificijelnosti.