Curriculum vitae Dinka Supića

Nakon knjigâ Novalja svoj dan (2016.) i Novaljski stani i stanari (2018.), Novaljac Dinko Supić objavio je i treću knjigu memoarske tematike, Curriculum Vitae.

Nakladnik prvih dviju knjiga je Ogranak Matice hrvatske u Novalji a posljednju je objavio u vlastitoj nakladi, pod konac lanjske godine.

Više o tome na:

Novalja svoj dan ili Sjećanja Dinka Supića

Prve knjige tematikom su fokusirane na Novalju i njezine stanovnike. Predstavljaju široki spektar memorabilijske proze o autorovoj rodnoj sredini, njezinim ljudima, običajima, dogodovštinama… iz protekloga ali autoru znanoga vremena.

Dinko Supić

Najnovija knjiga, što se iz samoga naslova može zaključiti, odnosi se na samog autora, na njegov osobni život, preciznije, na njegovu profesionalnu karijeru koju je ostvario od prvog zaposlenja do stjecanja mirovine pa i nešto nakon toga.

Naslovnica knjige

Dinko Supić, ( rođen 1945.) pripada onom naraštaju koji je odrastao u poraću nakon 2. svjetskog rata obilježenom oskudicama svake vrsti.

Nakon osnovne škole u Novalji i Srednje tehničke brodograđevne škole u Rijeci, započela je njegova radna karijera, prekinuta obveznim služenjem vojnoga roka u JNA, pa opet nastavljena, kontinuirano, punih 47 godina, od riječke Svjetlosti do zagrebačkih Rade Končara, ATM-a, MONTMONTAŽE-ELEKTROMONTA i INEL-MONTAŽE.

Edo Rapaić: Tegljač

Radio je u brodogradilištima i industrijskim postrojenjima diljem nekadašnje Jugoslavije a bio je i sudionikom izgradnje mnogih kapitalnih tehnoloških objekata petrokemije, nafte i plina, termo-energetike, prehrambene industrije… ne samo u svojoj zemlji nego i u  istočnoeuropskim zemljama te u Sovjetskom savezu.

Priroda posla, u kojemu je tijekom vremena dosegao i rukovodeće pozicije, omogućila mu je mnogobrojna putovanja, upoznavanje mnogih krajeva i država, ljudi, običaja, kulture, civilizacijskih navika i životnih prilika, što ga je – kako sam ističe na jednom mjestu u knjizi – naučilo shvaćanju i razumijevanju drugih i drugačijih, što mnogim ljudima nedostaje, pa ih čini nesretnima i isključivima.

Tih je godina ATM-OOUR MONTAŽA zaposlio mnogo mladih ljudi raznih stručnih profila: električara, cjevara, bravara, zavarivača, tehničara i inženjera. U MONTAŽI je bilo zaposleno preko 400 veoma stručnih djelatnika, odanih poduzeću, koje je u to doba dijelilo jednu od najvećih plaća na prostoru SFRJ. (citat, str.70.)

Gledano iz aktualnog konteksta socijalnih prilika u zemlji, navedeni citat doima se gotovo nestvarno.

Supićev curriculum vitae je paradigmatski obrazac jednog uspješnog radnog iskustva i više nego zadovoljnog osobnoga života, ali i iskustva jednog naraštaja koji je imao sreću prebroditi sve tegobe tranzicijskog razdoblja pa kao takvo predstavlja amblematičan kontrapunkt onome što je u nas obilježeno propašću nekadašnjih velikih poduzeća i svim mogućim negativnim posljedicama koje su iz toga proizašle, svim onim turobnim pričama na marginama institucija za zapošljavanje ili rastancima na autobusnim kolodvorima.

U Supićevoj knjizi sve pršti od rada, od uspješnog rada i zadovoljstva postignućima.

Edo Rapaić: Utakačke ruke

No čitava je ta životna priča ispričana odmjereno, čitatelju pristupačno, bez hiperboličnog pretjerivanja s možebitnim skrivenim neprimjerenim porukama. Ispričana je s mjerom i s iskustvom čovjeka mirne savjesti koji zaključuje na kraju svega kako se isplatio trud, napor i uložena energija.

Istom, začinjena je s opisima mnogobrojnih životnih detalja i dogodovština, poznanstava i sklopljenih prijateljstava, nenadanih susreta s poznatim osobama na mjestima gdje se to najmanje očekivalo, sudara s realnošću koji su osvješćivali i s još mnoštvom drugih literarnih sličica s različitih točaka zemljopisnog rastera što priču čini sočnom i pitkom.

Sve u svemu, Dinko Supić je ovom knjigom zaokružio svoju skromnu ali vrijednu memoarsku trilogiju obogativši uspješno niz lokalne zavičajne literature.

Knjiga je ilustrirana i s više fotografija iz autorova terenskog i obiteljskog albuma te s nekoliko crteža autora Ede Rapaića.

Knjiga PAŠKA ČIPKA … danas u Novalji

Knjigu PAŠKA ČIPKA na izložbama u Zagrebu i inozemstvu predstavit ćemo danas, 18. prosinca, u Novalji, u Gradskoj knjižnici Ivan Palčić, s početkom u 19 sati.

Predstavljanje knjige dio je ovogodišnjeg Adventskog šušura što ga organizira Centar za kulturu Grada Novalje.

O knjizi će govoriti prof. Edita Denona i autor.

Nastupit će i novaljska klapa Čeprlji.

Sve vas pozivam da nam se pridružite!

U ritmu čitanja

Gradska knjižnica Pag u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Ogranak Zadar upriličila je književnu večer pod nazivom U ritmu čitanja, protekloga petka, 15. studenoga, u sklopu ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige.

Skup se održao u Pagu, u Kneževom dvoru. Njime je obilježen Dan Bartula Kašića. Kašić je Pažanin (Pag, 1575. – Rim, 1650.), glasoviti hrvatski jezikoslovac, autor prve hrvatske gramatike.

Bista Bartula Kašića na središnjem gradskom trgu u Pagu, autora Ivana Mirkovića.

Sudjelovali su članovi Ogranka Robert Bacalja, Mirjana Ganza Šarec, Drago Krpina, Đovani Matešić Jeremija i domaćin Vlatko Majić, ravnatelj Gradske knjižnice Pag.

Publici, koja se okupila u lijepom broju, čitali su svoje poetske i prozne zapise bliske tematike, neke od njih i na lokalnim narječjima zadarskih otoka.  

Nastupio je i paški pučki pjesnik Šime Goleš recitacijom svoje pjesme na izvornoj paškoj cakavici.

Večer je začinjena  paškim pučkim napjevima koje su izveli Šime Goleš i Josip Šuljić a njima se priključio i Simo Radosavljević, nekadašnji član glazbene skupine Forum iz Zadra, sa svojih par glazbenih brojeva.

Na kraju programa Vlatko Majić uručio je svim gostima večeri zahvalnice za sudjelovanje u toj manifestaciji.

Gosti večeri, slijeva, Drago Krpina, Josip Šuljić, Šime Goleš, Đovani Matešić Jeremija, Mirjana Ganza Šares, Robert Bacalja i domaćin, Vlatko Majić.

Gosti su izrazili zadovoljstvo ugođajem večeri i odazivom publike.

Sve je završilo domjenkom.

Dan Bartula Kašića održava se svake druge godine.

Zahvale

Iza mene su dva lijepa događaja.

Tijekom proteklih desetak dana moju novu knjigu PAŠKA ČIPKA na izložbama u Zagrebu i inozemstvu predstavili smo javnosti najprije u Pagu, u subotu, 02. studenoga a potom i u Zadru, u petak, 08. studenoga.

Htio bih se ovom prilikom zahvaliti svima koji su mi omogućili da se predstavljanja organiziraju kao i svima koji su mi pomogli u  realizaciji:

Gradu Pagu i gradonačelniku g. Anti Fabijaniću na pruženoj prilici da predstavljanje bude u Kneževom dvoru.

Narodnom muzeju u Zadru i gđi. Jasenki Lulić Štorić, voditeljici Etnološkog odjela, što su mi pružili priliku da gostujem u Zadru, u Gradskoj loži.

Gđi. Nedi Oros, predsjednici Udruge paških čipkarica „Frane Budak“ i gđi. Ivanki Benzia, predsjednici Karnevalske udruge “Markova kumpanija”, što su sudjelovale u predstavljanjima.

Gospođama Ivanki Govorčin i Jelici Bukša što su predstavljanje u Pagu začinile slasnim paškim delicijama, pandešpanjom i štrikama.

G. Elvisu Šmitu i g. Rajku Peraniću što su riječju i fotografijama u internetski prostor plasirali informaciju sa skupa u Pagu.

G. Branimiru Maričeviću što je, prije samih predstavljanja, informaciju o mojoj knjizi plasirao na svom blogu Iskonski Pag.

Sestri Katici i njezinom zetu Marku što su informacije o predstavljanjima prenijeli na društvene mreže.

Članovima najuže obitelji, supruzi Margareti, kćerki Ivani, njezinom zaručniku Filipu, bratu Franču i njegovoj supruzi Marijani, na svemu što su učinili, od slastica do lijepih fotografija, od pripreme prostora i pospremanja do uskakanja kad je, na trenutak, zaškripalo.

Zahvaljujem se i publici koja je nazočila događajima u Pagu i u Zadru, a posebno onim ljudima koji su mi izravno i putem društvenih mreža uputili čestitke i bilo koji drugi znak potpore.

Zahvaljujem se i svim zadarskim medijima koji su predstavljanje knjige u Zadru najavili i o svemu izvijestili.

Crno bijele fotografije sa predstavljanja u Pagu snimio je moj brat Franči, a fotografije sa predstavljanja u Zadru prenesene su sa stranica Narodnog lista. Snimio ih je kolega Pero Livajić.

Ivanka Benzia
Neda Oros
Slijeva: šogorice Margareta i Marijana Palčić.
Slijeva: Jelica Bukša, Ivanka Govorčin i Borka Fabijanić.
Ivana i Filip
Don Dario Tičić i autor knjige.
Slijeva: Neda Oros, Jasenka Lulić Štorić, autor knjige i Ivanka Benzia.

Svima skupa: zdravi i veseli bili!